HomeSvetToplotni talas hara Evropom: Više od 1.300 mrtvih

Toplotni talas hara Evropom: Više od 1.300 mrtvih

Više od 1.300 ljudi izgubilo je život usled toplotnog talasa koji od 21. juna haruje Evropom. Temperaturni rekordi oboreni su u Nemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Luksemburgu. Francuska beleži oko 1.000 više smrtnih slučajeva nego inače, a Svetska zdravstvena organizacija upozorava da ekstremne vrućine postaju godišnja pretnja po zdravlje stotina miliona Evropljana.

Svetska zdravstvena organizacija upozorila je da ekstremne vrućine koje su zahvatile Evropu od 21. juna predstavljaju ozbiljnu pretnju po javno zdravlje, dok brojke smrtnih slučajeva nastavljaju da rastu.

Direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus saopštio je da je više od 1.300 ljudi izgubilo život usled toplotnog talasa koji je zahvatio kontinent. Upozorio je da „toplotni stres” postaje sve opasniji fenomen, napomenuvši da evropski domovi, radna mesta i škole nisu projektovani za ovako visoke temperature.

„Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva na planeti – dvostruko brže od globalnog proseka. Trenutno 150 miliona ljudi živi pod ekstremnim vrućinama, stotine su umrle, škole su zatvorene, a mreže u kvaru”, istakao je Gebrejesus, dodajući da pojava koja se nekada dešavala „jednom u generaciji” sada postaje gotovo godišnja pojava.


Francuska: oko 1.000 više smrtnih slučajeva

Francusko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je od srede zabeleženo oko 1.000 više smrtnih slučajeva nego što se uobičajeno očekuje. Posebno je pogođena populacija starija od 65 godina, a broj smrtnih slučajeva kod kuće porastao je za 40 odsto. Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez naveo je da je od 18. juna broj hitnih intervencija porastao za 20 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Pariske javne bolnice prijavile su izuzetan pritisak na hitne službe tokom prethodnih dana, dok je kabinet premijera Sebastijana Lekornija najavio međuresorni sastanak kriznog štaba za ponedeljak, posvećen proceni zdravstvenih i ekonomskih posledica, uključujući uticaj na poljoprivredu.

Meteorološka služba Meteo-Frans ukinula je narandžasto upozorenje za region Île-de-France i devet departmana na istoku, mada upozorenje ostaje na snazi u Alpima Gornje Provanse, Primorskim Alpima, departmanu Var i na Korzici, gde se lokalno očekuju temperature do 40 stepeni. Meteo-Frans je upozorio i na mogući novi talas intenzivnih vrućina u periodu od 6. do 13. jula.


Rekordne temperature širom Evrope

Toplotni talas oborio je istorijske rekorde u više zemalja:

  • Nemačka – 41,7 °C (preliminarni podaci)
  • Češka – 41,1 °C
  • Poljska – 40,5 °C
  • Mađarska – 40,0 °C u Budimpešti (28. juna)

U Mađarskoj, gde je HungaroMet zabeležio rekordnu temperaturu od 40 stepeni u Budimpešti – što je novi rekord od početka redovnih merenja 1870. godine – premijer Peter Mađar upozorio je da bi živa mogla da poraste na 42 stepena početkom naredne nedelje, čime bi bio oboren apsolutni mađarski rekord od 41,9 °C iz 2007. godine.

Mađarska vlada preduzela je vanredne mere: državnim agencijama i kompanijama preporučen je rad od kuće 29. i 30. juna, opštine su držale klimatizovane gradske kuće otvorene za javnost, a oružane snage, opštine i dobrotvorne organizacije delile su flaše vode na ulicama, železničkim i autobuskim stanicama.


Hrvatska i Slovačka pod alarmima

Veći deo Hrvatske nalazi se pod crvenim meteorološkim alarmom. Temperature u pojedinim oblastima dosežu do 40 stepeni, a alarm je proglašen za regije Osijek, Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeka, Split i Dubrovnik. Meteorolozi najavljuju mogući pad temperatura početkom jula.

U Slovačkoj je kompanija ZSR koja upravlja železničkom infrastrukturom uvela ograničenje brzine vozova na 80 km/h u periodu između 10 i 21 čas, zbog opasnosti od širenja ili savijanja šina usled ekstremnih vrućina. Kašnjenja se očekuju na svim glavnim koridorima.

PROČITAJTE JOŠ: