12.4 C
Luxembourg Province
Tuesday, July 8, 2025
Home Blog Page 32

Papa Franja posetio Luksemburg

0

Papa Franja započeo je apostolsku posetu Luksemburgu i Belgiji prepodnevnom posetom Velikom vojvodi od Luksemburga u njegovoj palati i susretom sa premijerom.

Papa Franja je danas na sastanku sa predstavnicima Vlade, civilnog društva i diplomatskog kora, u luksemburškom Cercle Citeu, naglasio da je „zbog svog posebnog geografskog položaja, na granici različitih jezičkih i kulturnih oblasti, Luksemburg često bio na raskrsnica najrelevantnijih evropskih istorijskih događaja“. Napominjući da je njihova zemlja u prošlom veku dva puta bila žrtva osvajanja, papa je naglasio da se „poučen svojom istorijom, od kraja Drugog svetskog rata, Luksemburg izdvajao po opredeljenju za izgradnju ujedinjene Evrope, u kojoj će svaki zemlja, velika ili mala, imaće svoju ulogu i konačno iza sebe ostaviti podele, sukobe i ratove, izazvane ogorčenim nacionalizmom i opasnim ideologijama“.

On je dodao da je Luksemburg, član osnivač Evropske unije i zajednica koje su joj prethodile, i danas sedište brojnih važnih evropskih institucija: Čvrsta demokratska struktura vaše zemlje, koja u svom srcu ima dostojanstvo ljudske ličnosti i odbranu njenih sloboda, osnovni je i neophodan preduslov za tako važnu ulogu u kontinentalnom kontekstu. U stvari, veličina teritorije ili broj stanovnika nisu neophodan uslov da država igra važnu ulogu na međunarodnom planu, odnosno da postane odlučujući centar na ekonomskom i finansijskom planu. Ponovio je apel za uspostavljanje odnosa solidarnosti među narodima, kako bi svi mogli da postanu učesnici i protagonisti neke vrste integralnog razvojnog projekta: „Društveno učenje Crkve ukazuje na karakteristike ovog napretka i načine njegovog ostvarivanja. Bogatstvo – da ne zaboravimo – to je i odgovornost. Stoga vas molim da uvek obratite pažnju da ne zanemarite najugroženije nacije, da im pomognete da se oporave od uslova siromaštva“, apelovao je Papa i dodao: Luksemburg, sa svojom osebujnom istorijom i podjednako osebujnim geografskim položajem, sa nešto manje od polovine stanovnika koji dolaze iz svih delova Evrope i sveta, može biti pomoć i primer u ukazivanje na put u prihvatu i integraciji migranata. i izbeglice. Ističući da smo, nažalost, svedoci ponovnog pojavljivanja, čak i na evropskom kontinentu, razdora i neprijateljstava koja, umesto da se rešavaju na osnovu uzajamne dobre volje, pregovora i diplomatskih napora, rezultiraju otvorenim neprijateljstvima, koja dovode do uništenja i smrti, Papa je istakao: Kao naslednik apostola Petra, u ime Crkve, stručnjak za čovečanstvo, poslat sam da svedočim da je jevanđelje krvotok i uvek nova snaga lične i društvene obnove.

Jevanđelje Isusa Hrista jedino je sposobno da duboko preobrazi ljudske duše, učini ih sposobnim da čine dobro čak i u teškim situacijama, da ugase mržnju i pomire sukobljene strane. Neka svako, svaki muškarac i svaka žena, u punoj slobodi, upoznaju Radosnu vest o Isusu Hristu, koji je u svojoj Ličnosti izmirio Boga i čoveka i znajući šta postoji u ljudskom srcu, može da isceli njegove rane. Podsećajući na moto svoje kampanje – Služiti – papa Franja je naglasio da je služenje za svakog od prisutnih najviša plemićka titula, glavni zadatak na koji smo svi pozvani svakodnevno. „Neka vam Gospod podari da to uvek činite radosna i velikodušno. Neka Bog blagoslovi Luksemburg, zaključio je Papa Franja.

Nemačka i Francuska uvele nova pravila u vezi sa zimskim gumama

0

Počevši od 1. oktobra, Nemačka će dozvoliti vožnju po putevima samo automobilima opremljenim gumama za sve vremenske prilike M+S (blato i sneg) sa nazubljenim letvicama ugraviranim simbolom pahuljice ako pada sneg ili su putevi klizavi.

U Francuskoj su propisi malo drugačiji. Od 1. novembra do 31. marta, vozači moraju da ugrade zimske gume ili gume za sve vremenske uslove sa ugraviranim simbolom pahuljice. Međutim, ovaj uslov se primenjuje samo u određenim regionima gde sneg pada češće.

U Luksemburgu su automobili opremljeni gumama za sve vremenske prilike, uključujući i one sa samo oznakom M+S, i dalje dozvoljeni na putevima. Međutim, uprkos nepostojanju daljih obaveza, vlasti i Luksemburško auto udruženje (ACL) preporučuju vozačima da se odluče za gume za sve vremenske uslove sa simbolom pahuljice, jer nude bolju bezbednost u snežnim ili klizavim uslovima.

Nedelja svesti o gubitku i bacanju hrane

0

Ministarstvo poljoprivrede, hrane i vinogradarstva od ponedeljka 23. septembra će pokrenuti veliku kampanju podizanja svesti o rasipanju hrane.

Ova akcija će trajati nedelju dana i deo je međunarodnog Dana svesti o gubitku i bacanju hrane koji se obeležava svakog 29. septembra, a koji su 2020. godine ustanovile Ujedinjene nacije (UN).

Najveći deo ovog otpada stvaraju privatna domaćinstva. U Luksemburgu su domaćinstva odgovorna za 53% otpada od hrane.

Povodom međunarodnog dana svesti o gubitku i rasipanju hrane, Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i vinogradarstva će stoga staviti poseban akcenat na ispravne radnje koje treba preduzeti kako bi se manje otpadalo. Ogromna većina otpada od hrane iz domaćinstva nije rezultat namernog ponašanja potrošača. Umesto toga, radi se o radnjama zasnovanim na fragmentarnim informacijama koje se tiču transporta svežih proizvoda od supermarketa do kuće, ili ispravnog tumačenja različitih datuma isteka.

Prema najnovijem izveštaju o sigurnosti i kvalitetu ishrane u svetu, oko 690 miliona ljudi je gladno, a više od 3 milijarde ljudi nema pristup zdravoj i pristupačnoj hrani. Smanjenje gubitka hrane bi moglo da poveća dostupnost i pristupačnost hrane za milione ljudi.

U informativnoj kampanji biće istaknuto osam efikasnih zlatnih pravila za odgovorniju upotrebu hrane: kupujte pametno, dajte šansu ružnom voću i povrću, ne prekidajte hladni lanac, pravilno rasporedite frižider, pravilno čuvajte hranu, proveravajte rok trajanja, nemojte uzimajte prevelike porcije, ponovo koristite ostatke na kreativan način.

Svaki gest je važan da pomogne planeti da diše!

U okviru ove kampanje raspisuje se konkurs za podsticanje domaćinstava da najkasnije do 29. septembra na mejl antigaspi@ma.etat.lu dostave svoje najbolje recepte protiv otpada. Najoriginalniji recept biće objavljen na sajtu www.antigaspi.lu. Pobedniku će biti ponuđeno mesto na času kuvanja protiv otpada, organizovanom u partnerstvu sa luksemburškom školom za hotelijerstvo i turizam (EHTL)!

Zašto je važno smanjiti gubitak i rasipanje hrane?

Smanjenje gubitka i otpada hrane je ne samo moralna i humanitarna dužnost, već i ekonomska i ekološka potreba. Svako od nas može da doprinese rešavanju ovog problema, tako što će biti odgovoran i racionalan u proizvodnji, kupovini i konzumiranju hrane. Pored toga što ćemo uštedeti novac i resurse, time ćemo poboljšati naše zdravlje i kvalitet života.

U nedelju 22. septembra počinje jesen

0

Jesen nam kalendarski stiže u nedelju 22. septembra u 14 časova i 43 minuta. U isto vreme, za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje proleće.

U tom trenutku će Sunce biti u ravni Zemljinog ekvatora, odnosno kako bi astronomi rekli, prelazi sa severne na južnu nebesku poluloptu. U isto vreme za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje proleće.

Jesen ove godine traje do 21. decembra u 10.20 sati kada kalendarski počinje zima.

Mnogi jesen smatraju najlepšim godišnjim dobom.

Volimo jesen zbog toga što boji prirodu pastelnim prelivima i nadahnjuje mnoge umetnike. Poznati pisci imali su razmišljanja o jeseni. Izdvojili smo najlepše citate, samo za vas.

“Jesen je drugo proleće, gde je svaki list u stvari cvet.” – Albert Kami (Albert Camus)

“Srećna sam što živim u svetu u kom postoji oktobar.” – L. M. Montgomeri (L. M. Montgomery)

“Volim list na vetru. Molim vas, suzdržite se od aplauza do kraja plesa.” – Džered Kinc (Jarod Kintz)

“Želeo sam da kažem nešto toliko sramno o septembru, da se čak i lišće postidelo i dobilo crvenu boju.” – Džered Kinc (Jarod Kintz).

Jasmin Šabotić jedini sudija iz Luksemburga na internacionalnoj fudbalskoj sceni

0


Uprkos velikoj buri koja se digla oko poslednjih FIFA testova koji su se održali 27. juna ove godine, naš najbolji fudbalski sudija ovde u Luksemburgu, Jasmin Šabotić i dalje nastavlja graditi svoju karijeru na evropskom nivou.

Naime, na pomenutim fizičkim FIFA testovima, koji su obavezni dva puta godišnje za sudije elitnog kadra, bilo je mnogo znenađenja. Nekoliko sudija nisu uspeli istrčati zahtevane testove a medju njima čak i dvojica FIFA sudija. Tako da će od sada pa do idućeg februara luksemburžanski FIFA trio u evropskim takmičenjima predstavljati samo Jasmin Šabotić.

On je bio izuzetno dobro i fizički i psihički pripremljen za ovaj izazov, tako da je uprkos visokoj temperaturi poput brzog voza savladao sve prepreke do FIFA značke.

Šabotić je do sada imao već tri nastupa u Evropi. Najpre je sudio u San Marinu meč La Fiorita-FC Isloch, onda je u Azerbejdžanu vodio susret FK Zira-Dunajska Streda, da bi zatim otputovao i u Rumuniju gde je bio na centru utakmice između domaćeg Universitatea Craiova i slovenskog NK Maribora. A njegova naredna destinacija za koju pakuje kofere već sledećeg vikenda je Finska.

Šabotić jednostavno strogo vodi računa o ishrani i treninzima. Njegov uspeh je privukao pažnju cele fudbalske javnosti tako da mu je i RTL posvetio nekoliko minuta u poslednjoj emisiji Goal koja se emitovala u ponedeljak. Celu emisiju i mini reportažu o Jsminu Šabotiću možete pogledati na linku OVDE.

Zabrana korišćenja pametnih telefona u osnovnim školama u Luksemburgu

0

Pametni telefoni biće zabranjeni u osnovnim školama u Luksemburgu posle Uskrsa.

Ministar prosvete Claude Meisch najavio je ovu zabranu na konfereciji za novinare, rekavši da štetni efekti prekomerne upotrebe pametnih telefona među decom nisu za potcenjivanje.

Pored osnovnih škola zabrana će biti uvedena i u državnim svratišnim centrima, poznatijim kao „maisons relais“.

Tačni detalji ovog plana tek treba da se razrade.

Što se tiče srednjih škola, ministar prosvete Claude Meisch je rekao da treba eliminisati korišćenje pametnih telefona tokom nastave. Međutim, na školama je da izrade svoja pravila.

Nemačka uvodi kontrole na svim kopnenim granicama

0

Vlada Nemačke naložila je u ponedeljak da se na šest meseci uvedu kontrole na svim njenim kopnenim granicama.

Odluka Nemačke da pojača kontrole na svim svojim kopnenim granicama čini se da je pretežno politički motivisana, teško je pravdati je zakonom, a nanosi ozbiljan udarac Evropi koja se ponosi slobodom kretanja i mogla bi ozbiljno da utiče na jedinstvo EU, piše Gardijan.

Iz Berlina je u ponedeljak saopšteno da će kontrole na granici sa Austrijom, koje su na snazi od 2015. godine, kao i sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom od prošle godine, od sledeće nedelje biti proširene na Francusku, Luksemburg, Belgiju, Holandiju i Dansku. Ovaj potez bi navodno trebalo da suzbije migraciju i „zaštiti od opasnosti koje predstavljaju islamistički terorizam i ozbiljan kriminal“, rekla je Nensi Fejzer, ministarka unutrašnjih poslova.

„Jačamo unutrašnju bezbednost kroz konkretne akcije i nastavljamo sa tvrdim pristupom prema neregularnim migracijama. Dok ne dođemo do snažne zaštite spoljnih granica Evropske unije kroz novi Zajednički evropski sistem azila, moramo dodatno ojačati kontrole naših nacionalnih granica“, rekla je novinarima ministarka.

Šta tačno Nemačka planira?

Od sledećeg ponedeljka, Nemačka počinje sa sistematskim graničnim proverama, i to se uvodi za period od narednih šest meseci.

Provere će važiti za osobe koje dolaze autobusom, vozom ili autom iz susednih zemalja Šengenskog područja, odnosno iz Belgije, Francuske, Danske, Holandije i Luksemburga.

Ova država je slične kontrole uvela u oktobru 2023. godine na svojim granicama sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom, dok su kontrole na granici sa Austrijom već duže vreme na snazi. Prema rečima Ministarstva unutrašnjih poslova, od tada je više od 30.000 ljudi vraćeno sa granice.

Međutim, detalji najnovijeg plana – na primer, učestalost i intenzitet provere identifikacionih dokumenata, kao i način na koji će tačno biti usklađen sa Šengenskim pravilima i zakonodavstvom EU, još uvek nisu jasni.

Plan koji Nemačka ima je da se privremene sistematske provere omoguće i uvedu, na najviše dve godine, kada postoji specifična pretnja bezbednosti. Međutim, Šengenska pravila i zakonodavstvo EU garantuju pravo na azil i princip zabrane vraćanja sa graničnih prelaza.

Bes u EU: „Ovo je neprihvatljivo“

Zvaničnici i diplomate u Briselu su izrazili nezadovoljstvo. Poljska je snažno kritikovala plan nemačkih vlasti da uvede privremene kontrole na svim nemačkim kopnenim graničnim prelazima u cilju borbe protiv ilegalnih migracija.

„Taj pristup je neprihvatljiv“, rekao je poljski premijer Donald Tusk u Varšavi, dodajući da će te mere značiti zapravo suspenziju šengenskog prostora.

Nemačka, koja je okružena sa devet zemalja, nalazi se u geografskom i ekonomskom središtu Evropske unije. Putnici iz tih zemalja će sada biti podloženi pojačanoj kontroli i potencijalno vremenski zahtevnim proverama, što bi moglo izazvati zagušenja na granicama, usporiti tranzit i čak uticati na ekonomiju. Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje Nemačke, oko 240.000 ljudi iz susednih zemalja dolazi u Nemačku na posao, piše DW.

Kada su dozvoljene kontrole u Šengen zoni?

U načelu, evropska zona bez pasoša Šengen, koja je stvorena 1985. godine i sada uključuje 25 od 27 zemalja članica EU, plus još četiri, uključujući Švajcarsku i Norvešku, omogućava slobodno kretanje između svih njih bez graničnih kontrola.

Privremene provere su dozvoljene u hitnim slučajevima i izuzetnim okolnostima kako bi se sprečile specifične pretnje unutrašnjoj bezbednosti ili javnom redu, i obično su bile uvedene nakon terorističkih napada, za velike sportske događaje i tokom pandemije.

Pored Nemačke, članice Šengena koje trenutno obavljaju kontrole na određenim granicama uključuju Austriju, koja navodi bezbednosne pretnje povezane sa Ukrajinom i pritisak na azil da bi kontrolisala dolaske iz Slovačke, Češke, Slovenije i Mađarske.

Danska, navodeći pretnje terorizmom povezane sa ratom u Gazi i rizike od ruske špijunaže, obavlja provere na kopnenom i pomorskom tranzitu iz Nemačke, a Francuska vrši provere dolazaka iz Šengenske zone zbog povećane pretnje od terorizma.

Italija, Norveška, Švedska, Slovenija i Finska takođe obavljaju granične provere, različito navodeći terorističke aktivnosti, ratove u Ukrajini i na Bliskom Istoku, aktivnosti ruske obaveštajne službe, povećane migracione tokove i organizovani kriminal na Balkanu.

Kao garant Šengenskog ugovora, Evropska komisija – koja je obaveštena o planovima Nemačke u ponedeljak – generalno je prihvatila opravdanja zemalja članica za ponovnu uvođenje privremenih kontrola bez prigovora.

Posmatrači očekuju da će to učiniti i za zahtev Berlina, uprkos činjenici da se čini da nema jasnog praktičnog opravdanja.

U Luksemburgu cene 52 odsto iznad proseka EU

0
Foto: Radio Puls Luxembourg
Foto: Radio Puls Luxembourg

Luksemburg ima najviše potrošačke cene među zemljama Evropske unije, i to čak 52 odsto više od proseka EU. Konkretno, obrazovanje je u ovoj zemlji skuplje nego bilo gde drugde u EU, sa 276 odsto iznad proseka.

Ova mala država zapadne Evrope u isto vreme ima najviše prosečne zarade – oko 47,2 evra po satu, te predstavlja centar finansijsko-tehnoloških usluga na Starom kontinentu, prema podacima Eurostata.

Po ovom kriterijumu, Danska je druga sa 42 evra po satu, Norveška treća sa 41,7, a Island četvrti sa 39,5 evra. Nasuprot njima, na dnu lestvice su Bugarska sa prosečnom satnicom od osam evra, zatim Rumunija sa 10,4, Letonija sa 10,7, i Mađarska sa 11 evra po satu.

Na drugom kraju liste po skupoći, Rumunija ima najniže cene u celom evro bloku, sa 46 odsto ispod proseka EU. Ova zemlja ima zdravstvene troškove 70 odsto ispod evropskog proseka, a cene obrazovanja 62 odsto ispod proseka. Međutim, ima i drugi najniži medijalni godišnji prihod po glavi stanovnika, nakon oporezivanja – 6.568 evra.

Zanimljivo je da je druga na listi najskupljih zemalja Irska, država koja je do pre nekoliko decenija smatrana jednom od siromašnijih u zapadnom delu Evrope. Međutim, dosta toga se u međuvremenu promenilo zahvaljujući ekspanziji informaciono-tehnološkog sektora u zemlji i privlačenju velikih multinacionalnih kompanija veoma niskim stopama oprezivanja.

Irska ima cene 45 odsto iznad proseka cele EU.

Na trećem mestu je Danska, sa 43 odsto višim cenama, na četvrtom je Finska sa 28 odsto skupljim proizvodima, a zatim Holandija i Švedska sa po 22 odsto iznad proseka EU.  

Gledajući kompletnu listu zemalja EU, cene imaju tendenciju da budu više u zapadnim zemljama sa većim životnim standardom i višim prihodima.

Relativne prosečne cene su određene valutom potrebnom za kupovinu istog obima proizvoda u različitim zemljama, izračunate na osnovu stvarne individualne potrošnje dobara i usluga i kursa u svakoj zemlji pojedinačno.

Za starije od 55 godina 36 dana plaćenog odmora

0
Foto: Radio Puls Luxembourg
Foto: Radio Puls Luxembourg

 U okviru istraživanja kvaliteta života na Univerzitetu u Oksfordu, parametri kao što su prosečan broj radnih sati nedeljno, dužina godišnjeg odmora, procenat stanovnika koji nesmetano spavaju noću, dužina života i analizirano je osećanje sreće među stanovnicima, piše Nova, a prenosi hrvatski portal Indeks.

Prema ovim kriterijumima, Luksemburg je na vrhu liste. Veliko vojvodstvo, između ostalog, nagrađuje starije radnike većim brojem godišnjih odmora, što značajno doprinosi njihovom zadovoljstvu. Na primer, radnici stariji od 55 godina uživaju u proseku 36 dana plaćenog godišnjeg odmora.

Austrija i Danska, koje zauzimaju drugo i treće mesto, svojim radnicima obezbeđuju minimalno 25 dana plaćenog godišnjeg odmora.

Top 10 lista zemalja čiji stanovnici najviše uživaju u životu: Luksemburg, Austrija, Danska, Norveška, Finska, Švedska, Francuska, Belorusija, Holandija, Švajcarska.

Velika Britanija zauzima 17. mesto zahvaljujući razumnom prosečnom radnom vremenu od 36 sati nedeljno, visokom životnom veku od 81,2 godine i činjenici da više od polovine ispitanika spava u proseku 7,5 sati noću.

S druge strane, SAD su rangirane na 87. mestu. Razlog za to je, između ostalog, nedostatak garantovanih dana plaćenog odmora i nezadovoljstvo kvalitetom sna kod dela populacije.

Kina, Meksiko i Malezija su izuzetno loše rangirane, jer je prosečna radna nedelja u ovim zemljama 46 sati. Uprkos dužem radnom vremenu, zaposleni u ovim zemljama imaju vrlo malo slobodnog vremena: 5 dana godišnjeg odmora u Kini, 6 u Meksiku i 8 u Maleziji.

Breskvica 28.septembra u Luxsemburgu

0

Anđela Ignjatović – Breskvica, jedna od trenutno najpopularnijih pevačica nove generacije, nastupiće u subotu 28. septembra 2024 u klubu Encøre (41, Rue de Bouillon, L-1248 Hollerich) u Luksemburgu.

Organizator koncerta Prestige Events Luxembourg poziva vas na nezaboravan koncert i vrhunski provod.

Informacije i Rezervacije na telefon +352 691 132 348 ili na Instagramu – Prestige Events Luxembourg.

Vrata se otvaraju od 22h.

Kupite vaše karte na vreme online na ticket24.lu na linku ispod:

https://ticket24.lu/event/breskvica
15,635FansLike
2,016FollowersFollow
336FollowersFollow
322FollowersFollow
331SubscribersSubscribe
Luxembourg Province
broken clouds
12.4 ° C
12.4 °
12.4 °
82 %
2.6kmh
53 %
Tue
12 °
Wed
21 °
Thu
23 °
Fri
23 °
Sat
24 °
- Advertisement -

Latest article

Luksemburg među liderima u obrazovanju

0
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju rekordno povećanje obrazovanosti u Evropskoj uniji, pri čemu se Luksemburg izdvaja kao jedna od vodećih zemalja po broju mladih sa...

Od 2010. godine cene nekretnina u Luksemburgu porasle za 102%

0
Luksemburg se svrstava među EU zemlje sa najvećim rastom cena stanova i kuća u poslednje decenije i po Cene nekretnina u Luksemburgu su se udvostručile...

Luksemburg dobija spomen-obeležje žrtvama genocida u Srebrenici

0
Odbor za Srebrenicu - Luksemburg poziva javnost na svečanu inauguraciju spomen-obeležja u znak sećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Spomen-obeležje je podignuto u čast i...