Ako imate problema sa kilažom, a ne možete tako brzo da izgubite kilograme, ne brinite, mi imamo rešenje za vas.
Da li ste znali da uz pomoć vaše odeće možete da stvorite iluziju da izgledate mršavije. Pripadnice lepšeg pola ovo vrlo dobro znaju i vrlo dobro koriste ove trikove.
Mi smo odlučili da i muškarcima damo par saveta kako bi mogli da uz pomoć odeće skrate par centimetara u struku.
1. Crna odeća
Verovatno glavno pravilo za mršavi izgled jeste crna boja, tj. crna odeća. Crna odeća vas vizuelno čini mršavijim, pa se zato kaže da crna sužava. Zbog toga treba da se potrudite da imate crne stvari ako želite da izgledate mršavije. Crni sako ili crne pantalone će vam dosta pomoći.
2. Vertikalne linije
Ako ne želite da nosite crno, a ipak želite da izgledate mršavije, potrudite se da imate odeću na linije. Vertikalne linije izdužuju i automatski stvaraju iluziju da ste mršaviji. Majice i košulje na pruge, pa čak i pantalone vam mogu pomoći u ovoj misiji.
3. Brada i frizura
NIje sve do odeće. Ako na pravi način ošišate kosu i obrijete bradu, možete promeniti oblik glave i izdužiti vaše crte lica, pa ćete izgledati mnogo mršavije i lepše.
4. Majice za V izrazom
Ovo je još jedna sjajna metoda koja vam može pomoći. V izraz ima za cilj da učini da vaš vrat izgleda duže, pa samim tim i vi izgledate viši. Naravno, V izraz čini i da izgledate mršavije, pa se potrudite da imate ovakve majice u vašem garderoberu.
5. Nosite stvari po meri
Zaboravite na preuske ili preširoke stvari. Trudite se da uzimate stvari koje vama odgovaraju. Jedino ćete tako izgledati mršavo. Ako nosite odela, trudite se da ona budu strukirana kako bi naglasili vaše telesne obline i smanjili ih tamo gde možete.
Putnici koji čekaju direktan voz između Luksemburga i Kelna moraće da budu strpljivi još najmanje tri i po godine. Prema najnovijim informacijama ministarke mobilnosti Juriko Bakes, železnička veza bez presedanja mogla bi da počne najranije u aprilu 2030. godine. Plan je da regionalni ekspres saobraća na svaka dva sata, uz putovanje od približno tri i po sata.
Ministarka mobilnosti i javnih radova Luksemburga Yuriko Backes iznela je ovaj rok u odgovoru na poslaničko pitanje Merisa Šehovića iz stranke déi gréng. Projekat zavisi od završetka infrastrukturnih radova u Nemačkoj, pa april 2030. predstavlja najraniji mogući termin, a ne potvrđen datum početka saobraćaja.
Regionalni ekspres na svaka dva sata
Prema sadašnjem planu, između železničke stanice u Luksemburgu i glavne stanice u Kelnu saobraćao bi Regional-Express (RE) na svaka dva sata. Predviđeno trajanje putovanja je od 3 sata i 23 minuta do 3 sata i 27 minuta. Nova veza trebalo bi da prolazi preko Trira i pruge kroz Ajfel, omogućavajući putnicima da stignu do Kelna bez promene voza.
Za putnike koji redovno putuju između Luksemburga i zapadne Nemačke to bi značilo jednostavnije planiranje putovanja, naročito za one koji sada koriste veze sa presedanjem. Ipak, konačan red vožnje i datum početka tek treba da budu utvrđeni.
Zašto se čeka do 2030. godine?
Za uspostavljanje direktne linije potrebno je završiti više radova na nemačkoj železničkoj mreži. Pored elektrifikacije pruge kroz Ajfel između Trira i Kelna, DB InfraGO, infrastrukturna kompanija nemačke železnice Deutsche Bahn, planira radove na nekoliko železničkih mostova u Kelnu. Prema odgovoru ministarke, ti radovi trebalo bi da traju do marta 2030. godine. Tek nakon njihovog završetka direktna linija postaje realna.
Bakes je naglasila da rokove i finansiranje projekta određuju nemački nadležni organi. O mogućnostima unapređenja veze razgovaralo se sa predstavnicima saveznih pokrajina Rajna-Palatinat i Severna Rajna-Vestfalija.
Elektrifikacija pruge kroz Ajfel: novi izazovi
Deutsche Bahn je 6. novembra 2026. saopštio da prilagođava plan radova na elektrifikaciji pruge između Trira i Kelna, jer uprkos ponovljenim tenderima nije pronađen izvođač za postavljanje kontaktne mreže na svim deonicama. Istovremeno, planirani radovi na prilagođavanju deset tunela i 56 mostova nastavljaju se od marta 2027.
Nemačka železnica i dalje nastoji da omogući ponovni neprekinuti saobraćaj celom prugom do kraja 2028. godine. Međutim, ugradnja kompletne kontaktne mreže mogla bi da usledi kasnije. Zato završetak radova na pruzi kroz Ajfel ne treba poistovećivati sa početkom nove direktne linije Luksemburg–Keln.
Kritika zbog izostanka drugog koloseka
Ministarka je pozdravila obezbeđeno finansiranje elektrifikacije i napredak radova, ali je izrazila žaljenje što delimična izgradnja drugog koloseka na pruzi kroz Ajfel nije uvrštena u dugoročne infrastrukturne planove. Prema njenoj oceni, dodatni kolosek doprineo bi pouzdanijem i stabilnijem železničkom saobraćaju, kako na postojećim tako i na budućim linijama.
Šta putnici treba da znaju
Najraniji mogući početak: april 2030. godine.
Planirana učestalost: jedan regionalni ekspres na svaka dva sata.
Planirano trajanje putovanja: 3 sata i 23 do 27 minuta.
Luksemburg se našao među 15 od 22 evropske zemlje koje 17. septembra 2026. nisu zabeležile nijednu smrt u saobraćaju, tokom referentnog dana ROADPOL kampanje „Safety Days“. Rezultati, o kojima je RTL Infos izvestio 16. novembra, predstavljaju ohrabrujući podatak, ali ne znače da je opasnost na putevima nestala.
Iza svake saobraćajne statistike nalaze se ljudi i porodice. Zato je dan bez izgubljenog života važan uspeh, čak i kada se odnosi na samo 24 sata. Upravo takvu poruku ROADPOL želi da pošalje: bezbedniji putevi nisu nedostižan cilj.
Petnaest zemalja ostvarilo cilj
Prema rezultatima ROADPOL Safety Days 2026 koje prenosi RTL Infos 16. novembra, 15 od 22 zemlje učesnice nije prijavilo smrtni slučaj u saobraćaju tokom referentnog dana, 17. septembra. Među njima je i Luksemburg, zajedno sa Belgijom, Francuskom, Holandijom, Austrijom i Češkom, između ostalih.
Ovo je rezultat jednog izabranog dana, a ne podatak da tokom čitave sedmice ili cele godine nije bilo poginulih. Takođe, ne znači da nije bilo saobraćajnih nezgoda ili povređenih.
Zašto je kampanja bila posvećena pešacima?
Ovogodišnji ROADPOL Safety Days održani su od 16. do 22. septembra, a u središtu pažnje bili su pešaci – posebno ranjivi učesnici u saobraćaju. Organizatori su ukazali na potrebu da vozači budu oprezniji u blizini škola, pešačkih prelaza i ulica sa mnogo prolaznika.
Prema podacima koje je ROADPOL naveo u najavi kampanje, pešaci su činili oko 18 odsto poginulih u saobraćaju u EU tokom 2025. Zato se bezbednost ne svodi samo na ponašanje vozača: važni su i dobro osvetljeni prelazi, pregledne ulice, odgovarajuće brzine i pažnja svih učesnika.
Šta svaki učesnik u saobraćaju može da učini?
Vozači: prilagodite brzinu i dodatno usporite u blizini škola i pešačkih prelaza.
Pešaci: pre prelaska proverite saobraćaj i izbegavajte gledanje u telefon dok prelazite ulicu.
Roditelji: sa decom vežbajte bezbedno prelaženje ulice, naročito na putu do škole.
Svi: u mraku vodite računa o vidljivosti i ne dozvolite da vam telefon ili slušalice odvuku pažnju.
Dan bez poginulih je podsticaj, ne kraj posla
ROADPOL kampanju povezuje sa dugoročnom vizijom smanjenja smrtnosti u saobraćaju na nulu. Jedan uspešan dan ne može sam da pokaže trajno poboljšanje bezbednosti, ali podseća koliko pažnja, odgovorna vožnja i kvalitetna infrastruktura mogu da znače. Svaki život koji nije izgubljen važniji je od bilo koje rang-liste.
Od ponedeljka, 16. novembra, do nedelje, 22. novembra 2026. godine, u evropskim zemljama koje učestvuju u ROADPOL operaciji „Truck & Bus“ sprovode se pojačane kontrole kamiona i autobusa. Posebna pažnja biće posvećena tahografima, vremenu vožnje i odmora, tehničkoj ispravnosti vozila i bezbednosti tereta.
Za profesionalne vozače i prevoznike koji svakodnevno prelaze granice, ova nedelja je važan podsetnik da bezbedan transport počinje pre polaska na put. Kontrole nisu usmerene samo na kažnjavanje: cilj je da se smanje rizici od umora, tehničkih kvarova i opasnog prevoza robe.
Šta je ROADPOL „Truck & Bus“?
ROADPOL je evropska mreža saobraćajnih policija koja koordinira zajedničke akcije. Prema njenom zvaničnom kalendaru za 2026. godinu, kontrole kamiona i autobusa planirane su tri puta: od 9. do 15. februara, od 4. do 10. maja i od 16. do 22. novembra. Novembarska akcija poslednja je ovogodišnja kampanja ovog tipa.
Šta policija proverava?
Vreme vožnje, pauze i odmor: poštovanje ograničenja koja štite vozače i ostale učesnike u saobraćaju.
Tahografe: ispravnost, evidenciju i moguće nepravilnosti ili manipulacije.
Tehničko stanje: kočnice, pneumatike, svetla i drugu bezbednosnu opremu.
Težinu i teret: preopterećenje, raspored i pravilno obezbeđenje robe.
Dokumentaciju: potrebne dozvole, licence i transportne isprave.
Važna novina za međunarodni prevoz
Od 1. jula 2026. pravila o tahografima i vremenu vožnje i odmora proširena su na određena laka komercijalna vozila za prevoz robe čija najveća dozvoljena masa, uključujući prikolicu kada je relevantna, prelazi 2,5 tone, a ne prelazi 3,5 tona, ako obavljaju međunarodni komercijalni prevoz ili kabotažu obuhvaćenu propisima. Za ta vozila, uz predviđene izuzetke, relevantni su pametni tahografi druge generacije (G2V2). To ne znači da svaki kombi preko 2,5 tone automatski potpada pod ista pravila.
Da li se kontrole sprovode i u Luksemburgu?
Učešće Luksemburga u konkretnoj akciji od 16. do 22. novembra nije zasebno potvrđeno saopštenjem luksemburške policije koje smo mogli da proverimo. Evropski kalendar potvrđuje akciju u zemljama učesnicama, ali ne navodi da će kontrolni punktovi biti postavljeni na određenim putevima u Luksemburgu. Vozači koji putuju kroz susedne zemlje treba da računaju na mogućnost pojačanih kontrola tamo gde nacionalne službe učestvuju.
Šta vozači i prevoznici mogu da urade?
Pre polaska proverite da li su dokumenta važeća, tahograf pravilno korišćen, odmori evidentirani, a teret sigurno pričvršćen. Provera guma, kočnica i svetala nije važna samo tokom policijske akcije, već svakog dana. Pravila o odmoru postoje i da bi se vozači vratili kući bezbedno.
Odlazak na odmor ili u posetu porodici načelno ne prekida put do nemačkog državljanstva. Duža odsustva, međutim, mogu uticati na računanje boravka, a posebno treba proveriti važenje boravišne dozvole.
Kratka poseta porodici načelno ne prekida boravak potreban za nemačko državljanstvo, ali višemesečni odlazak može promeniti računanje tog perioda. Za ljude koji planiraju duži put važno je da odvojeno provere i da li njihova boravišna dozvola ostaje važeća.
Član 12b Zakona o državljanstvu uređuje kontinuitet boravka, a ne opštu zabranu putovanja za podnosioce zahteva.
Prema tom članu, boravak u inostranstvu do šest meseci načelno ne prekida uobičajeni boravak u Nemačkoj. Kod dužeg odsustva kontinuitet može biti sačuvan ako se osoba vrati u roku koji je odredila služba za strance.
Ako do prekida ipak dođe, do tri godine ranijeg boravka može biti priznato za državljanstvo. To nije automatsko pravo.
Zakon predviđa i da kontinuitet po pravilu prestaje kada ukupna odsustva premaše polovinu perioda potrebnog u konkretnom slučaju. Za građane EU/EEA i određene članove njihovih porodica važe posebne odredbe.
Boravišna dozvola je zasebno pitanje
Pravila o državljanstvu ne garantuju da boravišna dozvola ostaje važeća. Berlinska služba za useljavanje upozorava da dozvole imaju različite rokove za odsustvo: kod mnogih je to šest meseci, dok je kod Plave karte EU rok načelno 12 meseci. Postoje izuzeci i mogućnost odobravanja dužeg roka.
Zato šest meseci ne treba shvatiti kao bezuslovnu dozvolu za svaki odlazak. Na primer, služba navodi da početak celokupnog školovanja ili studija u inostranstvu može dovesti do prestanka važenja određene boravišne dozvole već pri odlasku.
Šta proveriti pre dužeg puta?
Obratite se službi za strance zbog važenja svoje boravišne dozvole.
Od službe za državljanstvo zatražite objašnjenje kako će odsustvo uticati na računanje boravka.
Ako je potreban duži rok za povratak, tražite ga pre odlaska i sačuvajte pisanu potvrdu.
Za kraći odmor ili posetu porodici načelno nema prepreke sa stanovišta kontinuiteta boravka za državljanstvo. Kod dužeg odsustva provera unapred pomaže da se izbegnu problemi pri povratku i u postupku naturalizacije.
Ilustrativna fotografija iz arhive. Prikazane osobe nisu identifikovane kao učesnici u postupku regulisanja boravka.
Predlog bi omogućio regulisanje boravka radnicima koji dokažu najmanje šest meseci rada u Francuskoj tokom prethodne dve godine. Odbor ga je odbacio, a rasprava pred poslanicima zakazana je za 19. novembar.
Najmanje šest meseci rada u prethodne dve godine moglo bi da otvori put do regulisanog boravka u Francuskoj za oko 300.000 radnika, prema proceni predlagača zakona. Francuska Narodna skupština trebalo bi da razmatra tekst 19. novembra 2026, posle njegovog odbacivanja u nadležnom odboru.
Predlog je podneo socijalistički poslanik Pol Kristofl (Paul Christophle) sa kolegama. Cilj je da radnici koji već učestvuju u francuskoj privredi dobiju sigurniji boravišni status.
Predlog predviđa izdavanje boravišne karte sa oznakom „salarié“, koja bi ujedno omogućavala rad. Uslov bi bio dokaz o najmanje šest meseci rada u Francuskoj tokom prethodna 24 meseca, ne nužno neprekidno.
Prema proceni predlagača, merom bi moglo biti obuhvaćeno oko 300.000 radnika. Oni ističu doprinos ovih ljudi građevinarstvu, ugostiteljstvu i pomoći drugim osobama, uz upozorenje da ih nesiguran boravišni status ostavlja izloženim iskorišćavanju.
Predlog još nije zakon
Nadležni skupštinski odbor odbacio je tekst 9. novembra. Ipak, predlog je na dnevnom redu plenarne rasprave 19. novembra, a njegovo usvajanje ostaje neizvesno.
Nova mogućnost regulisanja boravka još ne postoji na osnovu ovog predloga.
Predložena mera odnosi se na Francusku i ne menja propise u Luksemburgu.
Tri nežne kore od belanaca i lešnika, bogat vanilasti fil od žumanaca i lagani krem sa orasima čine Egipćanka tortu odličnim izborom za porodična slavlja. Donosimo pregledan recept sa tačnim količinama, redosledom pripreme i savetima za uredne, kremaste slojeve.
Egipćanka je jedna od onih torti koje na prvi pogled deluju zahtevno, ali je posao znatno jednostavniji kada se priprema podeli na tri dela: kore, kuvani fil i krem od slatke pavlake. Ova verzija kombinuje lešnike u korama i orahe u završnom kremu, bez dodatnog karamelizovanja.
Sastojci za Egipćanka tortu
Kalup: okrugli, prečnika oko 20 cm. Porcije: približno 10 do 12. Priprema i pečenje: oko 90 minuta, uz vreme hlađenja. Hlađenje gotove torte: najmanje šest sati, najbolje preko noći.
Za tri kore sa lešnicima
6 belanaca
100 g mlevenih lešnika
6 ravnih kašika šećera (približno 75 g)
3 ravne kašike brašna (približno 25 g)
Za žuti fil
6 žumanaca
500 ml mleka
100 g šećera
40 g kukuruznog skroba (gustina)
125 g maslaca, omekšalog na sobnoj temperaturi
Po želji: malo ekstrakta vanile
Za krem sa orasima
300 ml dobro ohlađene slatke pavlake za šlag (najmanje 30% mlečne masti)
100 g sitno mlevenih oraha
Po želji: malo dodatnih lešnika ili oraha za ukrašavanje
Priprema, korak po korak
1. Ispecite tri tanke kore
Zagrejte rernu na 170 °C, bez ventilatora. Kalup prečnika oko 20 cm obložite papirom za pečenje. Belanca mutite mikserom, postepeno dodajte šećer i nastavite dok ne dobijete čvrst, sjajan sneg. Špatulom nežno umešajte mlevene lešnike i brašno, bez dugog mešanja.
Smesu podelite na tri jednaka dela. Svaki deo ravnomerno rasporedite u kalupu i pecite oko 15 do 20 minuta, dok kora blago ne porumeni i površina ne bude stabilna. Vreme zavisi od rerne i debljine kore. Ispecite sve tri kore i ostavite ih da se potpuno ohlade.
2. Skuvajte žuti fil
Žumanca umutite sa šećerom i gustinom, pa dodajte oko 100 ml hladnog mleka i izmešajte da nema grudvica. Preostalo mleko zagrejte gotovo do ključanja. Uz stalno mešanje postepeno dodajte smesu sa žumancima, pa kuvajte na umerenoj temperaturi dok se fil ne zgusne i ne počne lagano da vri. Nastavite kratko da kuvate uz mešanje kako bi skrob bio potpuno termički obrađen.
Krem prebacite u čistu posudu, prekrijte folijom tako da dodiruje površinu i ostavite da se ohladi do sobne temperature. Omekšali maslac posebno kratko umutite, pa postepeno dodajte ohlađeni krem. Mutite dok fil ne postane gladak. Ako su maslac i krem približno iste temperature, manja je verovatnoća da će se smesa razdvojiti.
3. Napravite krem sa orasima
Dobro ohlađenu slatku pavlaku umutite do čvrstog, ali ne previše umućenog šlaga. Špatulom pažljivo umešajte mlevene orahe. Pošto se orasi dodaju u šlag, krem će biti nešto punijeg ukusa i gušće teksture.
4. Složite tortu
Na tacnu stavite prvu koru. Premažite je delom žutog fila, a zatim delom krema sa orasima. Stavite drugu koru i ponovite postupak. Dodajte treću koru i premažite je preostalim filom, a po želji ukrasite mlevenim lešnicima ili orasima. Filove unapred podelite tako da ostane dovoljno i za završni sloj.
Tortu stavite u frižider najmanje šest sati, a najbolje preko noći. Tako će kore omekšati, filovi se stegnuti i parčići će se lakše seći.
Saveti da torta uspe
Lešnike kratko prepecite na suvom tiganju ili u rerni, pa ih ohladite pre mlevenja. Tako će aroma biti izraženija.
Ne preterujte sa mešanjem kora: belanca treba da zadrže vazdušastu strukturu.
Fil i maslac neka budu slične temperature kada ih spajate, kako se krem ne bi zgrudvao.
Ne preskačite hlađenje: sveže složena torta je mekša i teže se seče.
Čuvanje: držite tortu pokrivenu u frižideru i potrošite u roku od dva do tri dana. Zbog mleka, jaja i pavlake nemojte je dugo ostavljati na sobnoj temperaturi.
Može li Egipćanka da se pripremi dan ranije?
Može, i to je praktično rešenje kada pripremate slavlje. Tortu složite prethodne večeri i ostavite je u frižideru preko noći. Pre serviranja je izvadite samo toliko da se lakše iseče, pa ostatak vratite na hladno. Recept sadrži jaja, mleko, gluten i orašaste plodove, što je važno za osobe sa alergijama.
Ova verzija je zasnovana na receptu portala Kroz Objektiv, uz redakcijski preciziran postupak i praktične napomene. Različite verzije Egipćanke imaju drugačije količine i ponekad dodatni karamel-fil, pa ovaj recept ne treba predstavljati kao jedinu tradicionalnu varijantu.
Luksemburg je 2025. beležio prosečno 35,7 stvarno odrađenih sati nedeljno, neznatno manje od proseka Evropske unije od 35,9 sati. Ipak, to ne znači da je radna nedelja u zemlji skraćena na 35 sati: statistika obuhvata i zaposlene sa nepunim radnim vremenom, a računaju se sati stvarno provedeni na poslu.
Posao, put do radnog mesta, porodične obaveze i vreme za odmor čine svakodnevicu hiljada ljudi u Luksemburgu. Zbog toga podatak o prosečnom broju radnih sati nije samo statistika. Važno je, međutim, razumeti šta on zaista meri, a šta ne govori o radnom opterećenju pojedinca.
Koliko se radi u Luksemburgu, a koliko u ostatku Evrope?
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, zaposleni uzrasta od 20 do 64 godine u Evropskoj uniji u glavnom poslu stvarno su radili u proseku 35,9 sati nedeljno. U Luksemburgu je prosek bio 35,7 sati. Podaci su objavljeni 27. maja 2026, a RTL Today ih je ponovo predstavio 15. novembra.
Zemlja
Prosečni stvarno odrađeni sati nedeljno
Holandija
31,9
Nemačka
33,9
Belgija
34,3
Francuska
35,6
Luksemburg
35,7
Evropska unija
35,9
Slovenija
38,3
Poljska
38,7
Grčka
39,6
Srbija (van EU)
40,9
Izvor: Eurostat, anketa o radnoj snazi (EU-LFS), pokazatelj lfsa_ewhan2. Podaci se odnose na glavni posao i zajedno obuhvataju puno i nepuno radno vreme.
Zašto prosek od 35,7 sati ne znači radnu nedelju od 35 sati?
Eurostat meri stvarno odrađene sate u referentnoj nedelji, uključujući dodatne sate rada bez obzira na to da li su plaćeni. Ne računaju se odsustva, poput godišnjeg odmora ili bolovanja, kao ni vreme provedeno na putu do posla. U zajednički prosek ulaze zaposleni sa punim i nepunim radnim vremenom, pa zemlje sa većim udelom rada na pola radnog vremena mogu imati niži ukupan prosek.
Drugim rečima, statistički prosek ne predstavlja dužinu radne nedelje koja piše u ugovoru svakog zaposlenog. Za puno radno vreme u Luksemburgu standardni okvir ostaje 40 sati nedeljno, uz pravila i izuzetke propisane zakonom i kolektivnim ugovorima.
Najkraće i najduže radne nedelje u EU
Najmanji prosečan broj stvarno odrađenih sati zabeležen je u Holandiji (31,9), zatim u Nemačkoj i Danskoj (po 33,9). Na drugoj strani su Grčka (39,6), Poljska i Bugarska (po 38,7). Razlike ne treba tumačiti kao rang-listu vrednoće radnika: na njih utiču struktura zaposlenosti, zastupljenost nepunog radnog vremena, zanimanja i odsustva.
Šta ovi podaci znače zaposlenima u Luksemburgu?
Za radnika koji svakog dana provede osam sati na poslu i dodatno vreme u saobraćaju, evropski prosek ne menja lični raspored. On ipak pomaže da se javna rasprava o fleksibilnom radu i organizaciji radne nedelje vodi na osnovu činjenica, a ne pretpostavki.
U Luksemburgu se već raspravlja o mogućnosti da se 40 sati rada rasporedi na četiri dana, ali takav model ne znači automatski smanjenje ukupnog broja radnih sati. O predlozima i ulozi kolektivnih ugovora Radio Puls je ranije pisao u tekstu Četiri dana rada po deset sati: Luksemburg razmatra promene radne nedelje.
Šta treba zapamtiti?
35,7 sati je prosečno stvarno odrađeno vreme u Luksemburgu 2025, a ne nova zakonska radna nedelja.
35,9 sati je prosek EU za isti pokazatelj.
Statistika obuhvata zaposlene sa punim i nepunim radnim vremenom.
Broj sati ne pokazuje sam po sebi produktivnost, kvalitet radnih mesta niti ravnotežu između posla i privatnog života.
Koliko zaista zarađuju državni službenici u Luksemburgu? Zvanične tabele pokazuju da se početne osnovne bruto plate značajno razlikuju: od 4.211,30 evra u kategoriji C1 do 8.522,87 evra u kategoriji A1, nakon pripravničkog perioda i uz dve priznate godine iskustva. Međutim, to nisu neto iznosi niti prosek svih zaposlenih u javnom sektoru.
Za mnoge porodice u Luksemburgu pitanje plate nije samo poređenje brojki. Važno je koliko ostaje nakon doprinosa i poreza, kakvi su uslovi za napredovanje i da li prethodno radno iskustvo može da bude priznato. Zato smo iznose uporedili sa zvaničnim tabelama državne uprave, uz objašnjenje šta one zaista znače.
Zvanična tabela: osnovne bruto plate državnih službenika
U tabeli su prikazani mesečni bruto iznosi za službenike nakon uspešno završenog pripravničkog perioda, u početnom stepenu karijere, sa dve godine priznatog iskustva (u koje se uračunava i pripravnički period). Reč je o opštim kategorijama, ne o svim posebnim profesijama i platnim režimima.
Kategorija
Osnovna bruto plata mesečno
A1
8.522,87 €
A2
6.968,70 €
B1
5.088,65 €
C1
4.211,30 €
C2
Proveriti prema posebnoj zvaničnoj tabeli za početak karijere
Izvor: Portail de la Fonction publique, zvanične tabele grupa A1, A2, B1 i C1, ažurirane tokom 2026. Iznosi ne predstavljaju neto zaradu. Za C2 nismo naveli neproveren iznos početne plate.
Kako raste plata sa priznatim iskustvom?
Prethodno radno iskustvo može da utiče na početni platni stepen, u skladu sa zakonskim pravilima o priznavanju staža. Sledeći iznosi predstavljaju primere iz zvaničnih tabela za određeni broj priznatih godina iskustva, a ne obećanje da će svaki zaposleni automatski dobiti tu platu.
Kategorija
2 godine
5 godina
9 godina
A1
8.522,87 €
9.525,56 €
10.277,57 €
A2
6.968,70 €
7.570,31 €
8.171,92 €
B1
5.088,65 €
5.539,86 €
5.991,07 €
C1
4.211,30 €
4.612,37 €
5.013,45 €
Ovi primeri odnose se na obračun početne plate prema priznatom iskustvu, ne na kompletnu projekciju budućeg napredovanja kroz karijeru. Dalje promene zavise od platnih stepena, napredovanja i važećih propisa.
Zašto zaposleni u državnoj upravi ne primaju svi iste iznose?
Izraz „rad u državnoj službi“ često se koristi za različite statuse. Luksemburg razlikuje državne službenike (fonctionnaires) i državne zaposlene (employés de l’État), a njihove tabele nisu identične. Na primer, za grupu B1 državnih zaposlenih zvanična tabela navodi 4.818,47 evra bruto nakon dve godine priznatog iskustva, dok je za službenika B1 odgovarajući iznos 5.088,65 evra.
Na visinu zarade utiču i kategorija radnog mesta, priznato obrazovanje, radno iskustvo, obim radnog vremena i eventualni dodaci. Neka radna mesta imaju posebna pravila koja se ne mogu svesti na jednu univerzalnu tabelu.
Šta se dodaje na osnovnu platu?
Prema zvaničnim objašnjenjima, uz osnovnu platu državnog službenika u principu može da ide naknada za obrok od 204 evra neto tokom 11 meseci godišnje, a ako su ispunjeni zakonski uslovi, i porodični dodatak od 726,95 evra bruto. To nisu dodaci koje treba automatski pripisati svakom zaposlenom.
Za državne zaposlene sa drugačijim statusom zvanična stranica navodi drugačiji iznos porodičnog dodatka. Zato se pri poređenju plata prvo mora utvrditi status radnog mesta.
Bruto nije isto što i neto
Bruto plata je iznos pre odgovarajućih odbitaka. Koliko će zaposleni dobiti na račun zavisi od doprinosa, poreza, poreske klase, ličnih okolnosti i eventualnih dodataka. Zbog toga nije pouzdano iz bruto iznosa iz tabele izvoditi jedinstvenu neto platu za sve zaposlene.
Posebno treba razlikovati početnu osnovnu platu od prosečne ili medijalne ukupne zarade. Državna uprava objavljuje i poseban interaktivni pregled prosečnih i medijalnih primanja, u koji mogu ulaziti godišnja davanja i određeni dodaci. Ti podaci nisu direktno uporedivi sa tabelom početnih osnovnih plata.
Kako proveriti uslove za zaposlenje?
Za konkretnu poziciju najvažnije je pročitati oglas i proveriti potrebnu diplomu, jezičke uslove, uslove državljanstva kada su primenljivi, status zaposlenja i način priznavanja iskustva. Sama visina plate ne znači da svako može konkurisati za svako radno mesto. Zvanične informacije i konkurse treba tražiti preko državnog portala za zapošljavanje i Portail de la Fonction publique.
Šta treba zapamtiti?
Zvanične početne bruto plate znatno se razlikuju po kategorijama.
Radno iskustvo može da utiče na početni obračun, ali pod zakonskim uslovima.
Fonctionnaire i employé de l’État nisu isti statusi i ne moraju imati iste platne tabele.
Dodaci i neto iznos zavise od individualnih okolnosti.
Objavljene tabele ne predstavljaju prosečnu platu svakog zaposlenog u javnom sektoru.
Od 2027. godine Luksemburg planira da više postojećih socijalnih davanja objedini u novu pomoć pod nazivom Complément vie chère (CVC). Predlog predviđa jednostavnije prijave i dodatnu podršku porodicama sa decom i starijim osobama. Prema zvaničnim primerima obračuna, pojedina domaćinstva mogla bi da dobiju nekoliko hiljada evra godišnje, ali iznosi nisu jednaki za sve, a zakon još nije konačno usvojen.
Kada stanarina, energija, hrana i drugi troškovi rastu, porodicama sa skromnim primanjima i penzionerima svaka pouzdana informacija o pomoći može biti dragocena. Vlada Luksemburga zato priprema reformu koja bi od 1. januara 2027. trebalo da pojednostavi sistem socijalnih davanja i preciznije usmeri podršku domaćinstvima kojima je najpotrebnija.
Reč je o predlogu zakona broj 8716, koji je vlada odobrila 27. februara 2026. i koji je u novembru još u zakonodavnom postupku. Datum početka primene i konačni uslovi zavise od usvajanja i objavljivanja zakona.
Šta je Complément vie chère i koje pomoći bi zamenio?
Nova pomoć, čiji se naziv može prevesti kao dodatak za životne troškove, trebalo bi da objedini četiri postojeća oblika podrške:
Allocation de vie chère, dodatak za troškove života.
Prime énergie, energetska premija.
Aide financière pour personnes âgées, finansijska pomoć za starije osobe.
Subvention pour ménages à faible revenu (SMFR), subvencija za domaćinstva sa niskim prihodima.
Cilj nije samo promena naziva. Vlada želi jedinstvenije kriterijume, usklađene prihodne pragove i jedan postupak za podnošenje zahteva. Pomoć bi se smanjivala postepeno kako prihodi rastu, umesto da pravo nužno prestane naglo na određenom pragu.
Koliko bi iznosila pomoć: primeri iz zvaničnih obračuna
Iznosi zavise od sastava domaćinstva, godina dece, prihoda i drugih uslova. Sledeći primeri potiču iz obračuna predstavljenih u okviru rasprave o predlogu zakona. Oni nisu obećanje da će svako domaćinstvo iz iste kategorije dobiti navedeni iznos.
Domaćinstvo i prihod
Primer godišnje pomoći
Jedna odrasla osoba, minimalna nekvalifikovana plata u korišćenom obračunu
2.417 €
Jedna odrasla osoba, 3.300 € bruto mesečno
oko 1.104 €
Samohrani roditelj, deca od 12 i 15 godina, minimalna nekvalifikovana plata u obračunu
9.627 €
Isti samohrani roditelj, 5.500 € bruto mesečno
oko 6.565 €
Dvoje odraslih, deca od 5 i 8 godina, dve minimalne nekvalifikovane plate u obračunu
5.532 €
Ista četvoročlana porodica, 7.000 € bruto mesečno
oko 2.355 €
Par penzionera, samo minimalne penzije prema obračunu
6.622 €
Par penzionera, 5.300 € bruto mesečno
oko 1.599 €
Važno: deo proračuna koristi iznose minimalne zarade iz perioda pre indeksacije u junu 2026. Zato se ne mogu automatski primeniti na svaku platu u 2027. godini. Tačan iznos biće moguće utvrditi tek prema konačnom zakonu i individualnim podacima domaćinstva.
Posebna podrška za porodice sa decom
Jedna od najvažnijih promena odnosi se na domaćinstva sa decom koja se školuju. Vlada je najavila da bi dodatna komponenta pomoći mogla da dostigne do 3.000 evra godišnje po detetu, zavisno od propisanih uslova.
To ne znači da svako dete donosi automatski 3.000 evra niti da se taj iznos isplaćuje nezavisno od prihoda porodice. U obračunima se, na primer, razlikuju deca različitog uzrasta i sastav domaćinstva. Upravo zato je potrebno čitati konkretne uslove, a ne samo najveći iznos iz naslova.
Ko bi mogao da ostvari pravo?
Predlog je usmeren na domaćinstva sa nižim prihodima koja žive u Luksemburgu. Prilikom procene uzimaju se u obzir prihodi i sastav zajedničkog domaćinstva, kao i posebne komponente namenjene deci i starijim osobama.
Prema opisu predloženog sistema, prebivalište u Luksemburgu predstavlja osnovni uslov. Zato radnici koji svakodnevno dolaze iz susednih zemalja, ali nemaju prebivalište u Luksemburgu, ne bi bili obuhvaćeni samo na osnovu rada u zemlji. Konačne detalje o prebivalištu i izuzecima treba proveriti u usvojenom zakonu.
Penzioneri, zaposleni sa niskim zaradama i samohrani roditelji mogu biti među korisnicima, ali sam status penzionera, zaposlenog ili roditelja nije dovoljan da garantuje pravo na pomoć.
Jedan zahtev umesto više odvojenih prijava
Veliki problem postojećeg sistema jeste to što građani ponekad ne znaju da imaju pravo na određenu pomoć ili odustanu zbog složene dokumentacije. Predlog zato uvodi jedinstvenu proceduru. Kada korisnik dobije pravo, ne bi morao svake godine da podnosi potpuno novi zahtev sve dok i dalje ispunjava uslove.
Za korisnike REVIS-a (Revenu d’inclusion sociale) predviđena je automatska dodela CVC-a. To ne treba poistovetiti sa automatskom isplatom svim ostalim domaćinstvima: za njih bi važila procedura prijave u skladu sa konačnim pravilima.
Predviđena je i mogućnost da zahtev za CVC istovremeno pokrene postupak za subvenciju stanarine. To ne znači da bi svako ko dobije CVC automatski ostvario i pravo na subvenciju stanarine, već da bi administrativni postupak mogao biti jednostavniji.
Kada bi novac bio isplaćivan?
Prema predlogu, pomoć bi isplaćivao Fonds national de solidarité (FNS) za tromesečne periode. Predviđeni termini isplate su početak januara, aprila, jula i oktobra. Iznos bi bio oslobođen poreza i socijalnih doprinosa.
Godišnji iznosi prikazani u tabeli služe za poređenje. Ne treba ih tumačiti kao jednu jednokratnu uplatu niti kao fiksnu mesečnu naknadu za sve korisnike.
Šta važi sada, tokom 2026. godine?
Nova pomoć CVC još nije na snazi. Građani koji ispunjavaju uslove ne treba da čekaju 2027. i zbog toga propuste pravo na postojeće pomoći. Za dodatak za troškove života i energetsku premiju u 2026. važe postojeća pravila i rokovi.
Ako imate poteškoća sa razumevanjem formulara ili digitalnim postupkom, zatražite objašnjenje od nadležne službe ili socijalne službe svoje opštine. Nemojte slati lična dokumenta, bankovne podatke ili lozinke nepoznatim osobama koje obećavaju da će vam „srediti“ novu pomoć.
Najvažnije: reforma još čeka konačnu odluku
Predloženi sistem mogao bi da bude važan korak ka jednostavnijoj i pravednije usmerenoj podršci. Međutim, do usvajanja zakona niko ne može sa sigurnošću obećati konkretan iznos ili datum prve isplate.
Za porodicu koja svakog meseca pažljivo računa troškove, jasne informacije mogu biti jednako važne kao i sama pomoć. Zato ćemo pratiti zakonodavni postupak i ažurirati ovaj vodič kada budu potvrđeni konačni uslovi, rokovi i način prijave.
Prema proceni iz predloga zakona 8716, nova pomoć mogla bi u 2027. da obuhvati 105.938 ljudi u 44.174 domaćinstva – 18.428 osoba i 8.096 domaćinstava više nego kod postojećih mera u 2025. Reč je o projekciji, a ne o već odobrenim zahtevima.
Posebna komponenta predviđena je za 32.378 dece i 11.261 stariju osobu. Procenjeni godišnji trošak je 184 miliona evra: 107 miliona za osnovnu pomoć, 60 miliona za decu i 17 miliona za starije osobe.
Napomena o iznosima: tabela prikazuje primere obračuna, ne garantovane isplate. Pojedini primeri mogu se razlikovati za jedan ili dva evra zbog zaokruživanja. Konačni iznosi i uslovi zavise od usvajanja zakona 8716. Predviđeni početak primene je 1. januar 2027.
Jedna od najpoznatijih međunarodnih humanitarnih manifestacija u Luksemburgu, Bazar International, održaće se od 4. do 6. decembra 2026. godine u prostoru Luxexpo The Box. Jubilarno 65. izdanje ponovo će okupiti brojne nacionalne zajednice, volontere i posetioce oko zajedničkog cilja: predstavljanja različitih kultura i prikupljanja pomoći za humanitarne projekte.
Tokom tri dana posetioci će moći da upoznaju tradiciju, gastronomiju i rukotvorine iz različitih delova sveta. Bazar je mnogo više od sajma: to je prilika da se kroz susrete i dobrovoljni rad podrže ljudi kojima je pomoć potrebna. Prema podacima organizatora, prošlogodišnje izdanje prikupilo je više od milion evra za humanitarne svrhe i podržalo 45 organizacija.
Među brojnim nacionalnim štandovima najavljenim za ovu godinu, međutim, na zvaničnom spisku nema zasebnih štandova koji predstavljaju zemlje bivše Jugoslavije i njihove zajednice u Luksemburgu. To se odnosi na Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju, Severnu Makedoniju i Kosovo.
Šezdeset peto izdanje posvećeno humanosti
Bazar International 2026 održava se od petka 4. do nedelje 6. decembra u Luxexpo The Box. Organizator najavljuje oko 1.500 volontera i desetine štandova sa tradicionalnom hranom, pićem, zanatskim proizvodima i drugim sadržajima. Pored nacionalnih, postoje i posebni prodajni i ugostiteljski štandovi.
Prema podacima organizatora, tokom 2025. godine prikupljeno je više od milion evra za humanitarne svrhe, a podržano je 45 dobrotvornih organizacija. Prikupljena sredstva namenjena su projektima koji pomažu ljudima u teškim životnim okolnostima, u Luksemburgu i drugim zemljama.
Zemlje bivše Jugoslavije nisu među nacionalnim štandovima
Na zvanično objavljenoj listi štandova nalaze se, između ostalih, Belgija, Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka i Ukrajina. Međutim, nijedna od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije nema zaseban nacionalni štand na objavljenom spisku.
To znači da na listi nema nacionalnih štandova koji predstavljaju Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju, Severnu Makedoniju i Kosovo, odnosno njihovih zajednica i udruženja u tom svojstvu. Spisak se odnosi na štandove, ne na nacionalnost posetilaca, pojedinačnih volontera ili učesnika drugih aktivnosti.
Prilika za susret kultura i podršku drugima
U Luksemburgu žive brojne porodice poreklom iz država bivše Jugoslavije. Njihova kultura, jezik, gastronomija i tradicija deo su raznovrsnosti zemlje. Iako ove godine nema njihovih zasebnih nacionalnih štandova na zvaničnom spisku, manifestacija je otvorena za sve posetioce.
Prisustvo na Bazaru nije samo kulturni događaj. Kupovinom proizvoda, volontiranjem i podrškom humanitarnim aktivnostima posetioci učestvuju u zajedničkom cilju: pomoći onima kojima je podrška najpotrebnija.
Datum, mesto i korisne informacije
Manifestacija: Bazar International de Luxembourg 2026
Datum: 4, 5. i 6. decembar 2026.
Lokacija: Luxexpo The Box, Luksemburg
Ulaz: besplatan; proizvodi i hrana na štandovima se plaćaju
Bez obzira na to koju zemlju predstavlja pojedini štand, Bazar International ostaje mesto na kojem se ljudi susreću, upoznaju druge kulture i zajedno doprinose humanitarnim projektima.