Ilustrativna fotografija iz arhive. Prikazane osobe nisu identifikovane kao učesnici u postupku regulisanja boravka.
Predlog bi omogućio regulisanje boravka radnicima koji dokažu najmanje šest meseci rada u Francuskoj tokom prethodne dve godine. Odbor ga je odbacio, a rasprava pred poslanicima zakazana je za 19. novembar.
Najmanje šest meseci rada u prethodne dve godine moglo bi da otvori put do regulisanog boravka u Francuskoj za oko 300.000 radnika, prema proceni predlagača zakona. Francuska Narodna skupština trebalo bi da razmatra tekst 19. novembra 2026, posle njegovog odbacivanja u nadležnom odboru.
Predlog je podneo socijalistički poslanik Pol Kristofl (Paul Christophle) sa kolegama. Cilj je da radnici koji već učestvuju u francuskoj privredi dobiju sigurniji boravišni status.
Predlog predviđa izdavanje boravišne karte sa oznakom „salarié“, koja bi ujedno omogućavala rad. Uslov bi bio dokaz o najmanje šest meseci rada u Francuskoj tokom prethodna 24 meseca, ne nužno neprekidno.
Prema proceni predlagača, merom bi moglo biti obuhvaćeno oko 300.000 radnika. Oni ističu doprinos ovih ljudi građevinarstvu, ugostiteljstvu i pomoći drugim osobama, uz upozorenje da ih nesiguran boravišni status ostavlja izloženim iskorišćavanju.
Predlog još nije zakon
Nadležni skupštinski odbor odbacio je tekst 9. novembra. Ipak, predlog je na dnevnom redu plenarne rasprave 19. novembra, a njegovo usvajanje ostaje neizvesno.
Nova mogućnost regulisanja boravka još ne postoji na osnovu ovog predloga.
Predložena mera odnosi se na Francusku i ne menja propise u Luksemburgu.
Tri nežne kore od belanaca i lešnika, bogat vanilasti fil od žumanaca i lagani krem sa orasima čine Egipćanka tortu odličnim izborom za porodična slavlja. Donosimo pregledan recept sa tačnim količinama, redosledom pripreme i savetima za uredne, kremaste slojeve.
Egipćanka je jedna od onih torti koje na prvi pogled deluju zahtevno, ali je posao znatno jednostavniji kada se priprema podeli na tri dela: kore, kuvani fil i krem od slatke pavlake. Ova verzija kombinuje lešnike u korama i orahe u završnom kremu, bez dodatnog karamelizovanja.
Sastojci za Egipćanka tortu
Kalup: okrugli, prečnika oko 20 cm. Porcije: približno 10 do 12. Priprema i pečenje: oko 90 minuta, uz vreme hlađenja. Hlađenje gotove torte: najmanje šest sati, najbolje preko noći.
Za tri kore sa lešnicima
6 belanaca
100 g mlevenih lešnika
6 ravnih kašika šećera (približno 75 g)
3 ravne kašike brašna (približno 25 g)
Za žuti fil
6 žumanaca
500 ml mleka
100 g šećera
40 g kukuruznog skroba (gustina)
125 g maslaca, omekšalog na sobnoj temperaturi
Po želji: malo ekstrakta vanile
Za krem sa orasima
300 ml dobro ohlađene slatke pavlake za šlag (najmanje 30% mlečne masti)
100 g sitno mlevenih oraha
Po želji: malo dodatnih lešnika ili oraha za ukrašavanje
Priprema, korak po korak
1. Ispecite tri tanke kore
Zagrejte rernu na 170 °C, bez ventilatora. Kalup prečnika oko 20 cm obložite papirom za pečenje. Belanca mutite mikserom, postepeno dodajte šećer i nastavite dok ne dobijete čvrst, sjajan sneg. Špatulom nežno umešajte mlevene lešnike i brašno, bez dugog mešanja.
Smesu podelite na tri jednaka dela. Svaki deo ravnomerno rasporedite u kalupu i pecite oko 15 do 20 minuta, dok kora blago ne porumeni i površina ne bude stabilna. Vreme zavisi od rerne i debljine kore. Ispecite sve tri kore i ostavite ih da se potpuno ohlade.
2. Skuvajte žuti fil
Žumanca umutite sa šećerom i gustinom, pa dodajte oko 100 ml hladnog mleka i izmešajte da nema grudvica. Preostalo mleko zagrejte gotovo do ključanja. Uz stalno mešanje postepeno dodajte smesu sa žumancima, pa kuvajte na umerenoj temperaturi dok se fil ne zgusne i ne počne lagano da vri. Nastavite kratko da kuvate uz mešanje kako bi skrob bio potpuno termički obrađen.
Krem prebacite u čistu posudu, prekrijte folijom tako da dodiruje površinu i ostavite da se ohladi do sobne temperature. Omekšali maslac posebno kratko umutite, pa postepeno dodajte ohlađeni krem. Mutite dok fil ne postane gladak. Ako su maslac i krem približno iste temperature, manja je verovatnoća da će se smesa razdvojiti.
3. Napravite krem sa orasima
Dobro ohlađenu slatku pavlaku umutite do čvrstog, ali ne previše umućenog šlaga. Špatulom pažljivo umešajte mlevene orahe. Pošto se orasi dodaju u šlag, krem će biti nešto punijeg ukusa i gušće teksture.
4. Složite tortu
Na tacnu stavite prvu koru. Premažite je delom žutog fila, a zatim delom krema sa orasima. Stavite drugu koru i ponovite postupak. Dodajte treću koru i premažite je preostalim filom, a po želji ukrasite mlevenim lešnicima ili orasima. Filove unapred podelite tako da ostane dovoljno i za završni sloj.
Tortu stavite u frižider najmanje šest sati, a najbolje preko noći. Tako će kore omekšati, filovi se stegnuti i parčići će se lakše seći.
Saveti da torta uspe
Lešnike kratko prepecite na suvom tiganju ili u rerni, pa ih ohladite pre mlevenja. Tako će aroma biti izraženija.
Ne preterujte sa mešanjem kora: belanca treba da zadrže vazdušastu strukturu.
Fil i maslac neka budu slične temperature kada ih spajate, kako se krem ne bi zgrudvao.
Ne preskačite hlađenje: sveže složena torta je mekša i teže se seče.
Čuvanje: držite tortu pokrivenu u frižideru i potrošite u roku od dva do tri dana. Zbog mleka, jaja i pavlake nemojte je dugo ostavljati na sobnoj temperaturi.
Može li Egipćanka da se pripremi dan ranije?
Može, i to je praktično rešenje kada pripremate slavlje. Tortu složite prethodne večeri i ostavite je u frižideru preko noći. Pre serviranja je izvadite samo toliko da se lakše iseče, pa ostatak vratite na hladno. Recept sadrži jaja, mleko, gluten i orašaste plodove, što je važno za osobe sa alergijama.
Ova verzija je zasnovana na receptu portala Kroz Objektiv, uz redakcijski preciziran postupak i praktične napomene. Različite verzije Egipćanke imaju drugačije količine i ponekad dodatni karamel-fil, pa ovaj recept ne treba predstavljati kao jedinu tradicionalnu varijantu.
Luksemburg je 2025. beležio prosečno 35,7 stvarno odrađenih sati nedeljno, neznatno manje od proseka Evropske unije od 35,9 sati. Ipak, to ne znači da je radna nedelja u zemlji skraćena na 35 sati: statistika obuhvata i zaposlene sa nepunim radnim vremenom, a računaju se sati stvarno provedeni na poslu.
Posao, put do radnog mesta, porodične obaveze i vreme za odmor čine svakodnevicu hiljada ljudi u Luksemburgu. Zbog toga podatak o prosečnom broju radnih sati nije samo statistika. Važno je, međutim, razumeti šta on zaista meri, a šta ne govori o radnom opterećenju pojedinca.
Koliko se radi u Luksemburgu, a koliko u ostatku Evrope?
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, zaposleni uzrasta od 20 do 64 godine u Evropskoj uniji u glavnom poslu stvarno su radili u proseku 35,9 sati nedeljno. U Luksemburgu je prosek bio 35,7 sati. Podaci su objavljeni 27. maja 2026, a RTL Today ih je ponovo predstavio 15. novembra.
Zemlja
Prosečni stvarno odrađeni sati nedeljno
Holandija
31,9
Nemačka
33,9
Belgija
34,3
Francuska
35,6
Luksemburg
35,7
Evropska unija
35,9
Slovenija
38,3
Poljska
38,7
Grčka
39,6
Srbija (van EU)
40,9
Izvor: Eurostat, anketa o radnoj snazi (EU-LFS), pokazatelj lfsa_ewhan2. Podaci se odnose na glavni posao i zajedno obuhvataju puno i nepuno radno vreme.
Zašto prosek od 35,7 sati ne znači radnu nedelju od 35 sati?
Eurostat meri stvarno odrađene sate u referentnoj nedelji, uključujući dodatne sate rada bez obzira na to da li su plaćeni. Ne računaju se odsustva, poput godišnjeg odmora ili bolovanja, kao ni vreme provedeno na putu do posla. U zajednički prosek ulaze zaposleni sa punim i nepunim radnim vremenom, pa zemlje sa većim udelom rada na pola radnog vremena mogu imati niži ukupan prosek.
Drugim rečima, statistički prosek ne predstavlja dužinu radne nedelje koja piše u ugovoru svakog zaposlenog. Za puno radno vreme u Luksemburgu standardni okvir ostaje 40 sati nedeljno, uz pravila i izuzetke propisane zakonom i kolektivnim ugovorima.
Najkraće i najduže radne nedelje u EU
Najmanji prosečan broj stvarno odrađenih sati zabeležen je u Holandiji (31,9), zatim u Nemačkoj i Danskoj (po 33,9). Na drugoj strani su Grčka (39,6), Poljska i Bugarska (po 38,7). Razlike ne treba tumačiti kao rang-listu vrednoće radnika: na njih utiču struktura zaposlenosti, zastupljenost nepunog radnog vremena, zanimanja i odsustva.
Šta ovi podaci znače zaposlenima u Luksemburgu?
Za radnika koji svakog dana provede osam sati na poslu i dodatno vreme u saobraćaju, evropski prosek ne menja lični raspored. On ipak pomaže da se javna rasprava o fleksibilnom radu i organizaciji radne nedelje vodi na osnovu činjenica, a ne pretpostavki.
U Luksemburgu se već raspravlja o mogućnosti da se 40 sati rada rasporedi na četiri dana, ali takav model ne znači automatski smanjenje ukupnog broja radnih sati. O predlozima i ulozi kolektivnih ugovora Radio Puls je ranije pisao u tekstu Četiri dana rada po deset sati: Luksemburg razmatra promene radne nedelje.
Šta treba zapamtiti?
35,7 sati je prosečno stvarno odrađeno vreme u Luksemburgu 2025, a ne nova zakonska radna nedelja.
35,9 sati je prosek EU za isti pokazatelj.
Statistika obuhvata zaposlene sa punim i nepunim radnim vremenom.
Broj sati ne pokazuje sam po sebi produktivnost, kvalitet radnih mesta niti ravnotežu između posla i privatnog života.
Koliko zaista zarađuju državni službenici u Luksemburgu? Zvanične tabele pokazuju da se početne osnovne bruto plate značajno razlikuju: od 4.211,30 evra u kategoriji C1 do 8.522,87 evra u kategoriji A1, nakon pripravničkog perioda i uz dve priznate godine iskustva. Međutim, to nisu neto iznosi niti prosek svih zaposlenih u javnom sektoru.
Za mnoge porodice u Luksemburgu pitanje plate nije samo poređenje brojki. Važno je koliko ostaje nakon doprinosa i poreza, kakvi su uslovi za napredovanje i da li prethodno radno iskustvo može da bude priznato. Zato smo iznose uporedili sa zvaničnim tabelama državne uprave, uz objašnjenje šta one zaista znače.
Zvanična tabela: osnovne bruto plate državnih službenika
U tabeli su prikazani mesečni bruto iznosi za službenike nakon uspešno završenog pripravničkog perioda, u početnom stepenu karijere, sa dve godine priznatog iskustva (u koje se uračunava i pripravnički period). Reč je o opštim kategorijama, ne o svim posebnim profesijama i platnim režimima.
Kategorija
Osnovna bruto plata mesečno
A1
8.522,87 €
A2
6.968,70 €
B1
5.088,65 €
C1
4.211,30 €
C2
Proveriti prema posebnoj zvaničnoj tabeli za početak karijere
Izvor: Portail de la Fonction publique, zvanične tabele grupa A1, A2, B1 i C1, ažurirane tokom 2026. Iznosi ne predstavljaju neto zaradu. Za C2 nismo naveli neproveren iznos početne plate.
Kako raste plata sa priznatim iskustvom?
Prethodno radno iskustvo može da utiče na početni platni stepen, u skladu sa zakonskim pravilima o priznavanju staža. Sledeći iznosi predstavljaju primere iz zvaničnih tabela za određeni broj priznatih godina iskustva, a ne obećanje da će svaki zaposleni automatski dobiti tu platu.
Kategorija
2 godine
5 godina
9 godina
A1
8.522,87 €
9.525,56 €
10.277,57 €
A2
6.968,70 €
7.570,31 €
8.171,92 €
B1
5.088,65 €
5.539,86 €
5.991,07 €
C1
4.211,30 €
4.612,37 €
5.013,45 €
Ovi primeri odnose se na obračun početne plate prema priznatom iskustvu, ne na kompletnu projekciju budućeg napredovanja kroz karijeru. Dalje promene zavise od platnih stepena, napredovanja i važećih propisa.
Zašto zaposleni u državnoj upravi ne primaju svi iste iznose?
Izraz „rad u državnoj službi“ često se koristi za različite statuse. Luksemburg razlikuje državne službenike (fonctionnaires) i državne zaposlene (employés de l’État), a njihove tabele nisu identične. Na primer, za grupu B1 državnih zaposlenih zvanična tabela navodi 4.818,47 evra bruto nakon dve godine priznatog iskustva, dok je za službenika B1 odgovarajući iznos 5.088,65 evra.
Na visinu zarade utiču i kategorija radnog mesta, priznato obrazovanje, radno iskustvo, obim radnog vremena i eventualni dodaci. Neka radna mesta imaju posebna pravila koja se ne mogu svesti na jednu univerzalnu tabelu.
Šta se dodaje na osnovnu platu?
Prema zvaničnim objašnjenjima, uz osnovnu platu državnog službenika u principu može da ide naknada za obrok od 204 evra neto tokom 11 meseci godišnje, a ako su ispunjeni zakonski uslovi, i porodični dodatak od 726,95 evra bruto. To nisu dodaci koje treba automatski pripisati svakom zaposlenom.
Za državne zaposlene sa drugačijim statusom zvanična stranica navodi drugačiji iznos porodičnog dodatka. Zato se pri poređenju plata prvo mora utvrditi status radnog mesta.
Bruto nije isto što i neto
Bruto plata je iznos pre odgovarajućih odbitaka. Koliko će zaposleni dobiti na račun zavisi od doprinosa, poreza, poreske klase, ličnih okolnosti i eventualnih dodataka. Zbog toga nije pouzdano iz bruto iznosa iz tabele izvoditi jedinstvenu neto platu za sve zaposlene.
Posebno treba razlikovati početnu osnovnu platu od prosečne ili medijalne ukupne zarade. Državna uprava objavljuje i poseban interaktivni pregled prosečnih i medijalnih primanja, u koji mogu ulaziti godišnja davanja i određeni dodaci. Ti podaci nisu direktno uporedivi sa tabelom početnih osnovnih plata.
Kako proveriti uslove za zaposlenje?
Za konkretnu poziciju najvažnije je pročitati oglas i proveriti potrebnu diplomu, jezičke uslove, uslove državljanstva kada su primenljivi, status zaposlenja i način priznavanja iskustva. Sama visina plate ne znači da svako može konkurisati za svako radno mesto. Zvanične informacije i konkurse treba tražiti preko državnog portala za zapošljavanje i Portail de la Fonction publique.
Šta treba zapamtiti?
Zvanične početne bruto plate znatno se razlikuju po kategorijama.
Radno iskustvo može da utiče na početni obračun, ali pod zakonskim uslovima.
Fonctionnaire i employé de l’État nisu isti statusi i ne moraju imati iste platne tabele.
Dodaci i neto iznos zavise od individualnih okolnosti.
Objavljene tabele ne predstavljaju prosečnu platu svakog zaposlenog u javnom sektoru.
Od 2027. godine Luksemburg planira da više postojećih socijalnih davanja objedini u novu pomoć pod nazivom Complément vie chère (CVC). Predlog predviđa jednostavnije prijave i dodatnu podršku porodicama sa decom i starijim osobama. Prema zvaničnim primerima obračuna, pojedina domaćinstva mogla bi da dobiju nekoliko hiljada evra godišnje, ali iznosi nisu jednaki za sve, a zakon još nije konačno usvojen.
Kada stanarina, energija, hrana i drugi troškovi rastu, porodicama sa skromnim primanjima i penzionerima svaka pouzdana informacija o pomoći može biti dragocena. Vlada Luksemburga zato priprema reformu koja bi od 1. januara 2027. trebalo da pojednostavi sistem socijalnih davanja i preciznije usmeri podršku domaćinstvima kojima je najpotrebnija.
Reč je o predlogu zakona broj 8716, koji je vlada odobrila 27. februara 2026. i koji je u novembru još u zakonodavnom postupku. Datum početka primene i konačni uslovi zavise od usvajanja i objavljivanja zakona.
Šta je Complément vie chère i koje pomoći bi zamenio?
Nova pomoć, čiji se naziv može prevesti kao dodatak za životne troškove, trebalo bi da objedini četiri postojeća oblika podrške:
Allocation de vie chère, dodatak za troškove života.
Prime énergie, energetska premija.
Aide financière pour personnes âgées, finansijska pomoć za starije osobe.
Subvention pour ménages à faible revenu (SMFR), subvencija za domaćinstva sa niskim prihodima.
Cilj nije samo promena naziva. Vlada želi jedinstvenije kriterijume, usklađene prihodne pragove i jedan postupak za podnošenje zahteva. Pomoć bi se smanjivala postepeno kako prihodi rastu, umesto da pravo nužno prestane naglo na određenom pragu.
Koliko bi iznosila pomoć: primeri iz zvaničnih obračuna
Iznosi zavise od sastava domaćinstva, godina dece, prihoda i drugih uslova. Sledeći primeri potiču iz obračuna predstavljenih u okviru rasprave o predlogu zakona. Oni nisu obećanje da će svako domaćinstvo iz iste kategorije dobiti navedeni iznos.
Domaćinstvo i prihod
Primer godišnje pomoći
Jedna odrasla osoba, minimalna nekvalifikovana plata u korišćenom obračunu
2.417 €
Jedna odrasla osoba, 3.300 € bruto mesečno
oko 1.104 €
Samohrani roditelj, deca od 12 i 15 godina, minimalna nekvalifikovana plata u obračunu
9.627 €
Isti samohrani roditelj, 5.500 € bruto mesečno
oko 6.565 €
Dvoje odraslih, deca od 5 i 8 godina, dve minimalne nekvalifikovane plate u obračunu
5.532 €
Ista četvoročlana porodica, 7.000 € bruto mesečno
oko 2.355 €
Par penzionera, samo minimalne penzije prema obračunu
6.622 €
Par penzionera, 5.300 € bruto mesečno
oko 1.599 €
Važno: deo proračuna koristi iznose minimalne zarade iz perioda pre indeksacije u junu 2026. Zato se ne mogu automatski primeniti na svaku platu u 2027. godini. Tačan iznos biće moguće utvrditi tek prema konačnom zakonu i individualnim podacima domaćinstva.
Posebna podrška za porodice sa decom
Jedna od najvažnijih promena odnosi se na domaćinstva sa decom koja se školuju. Vlada je najavila da bi dodatna komponenta pomoći mogla da dostigne do 3.000 evra godišnje po detetu, zavisno od propisanih uslova.
To ne znači da svako dete donosi automatski 3.000 evra niti da se taj iznos isplaćuje nezavisno od prihoda porodice. U obračunima se, na primer, razlikuju deca različitog uzrasta i sastav domaćinstva. Upravo zato je potrebno čitati konkretne uslove, a ne samo najveći iznos iz naslova.
Ko bi mogao da ostvari pravo?
Predlog je usmeren na domaćinstva sa nižim prihodima koja žive u Luksemburgu. Prilikom procene uzimaju se u obzir prihodi i sastav zajedničkog domaćinstva, kao i posebne komponente namenjene deci i starijim osobama.
Prema opisu predloženog sistema, prebivalište u Luksemburgu predstavlja osnovni uslov. Zato radnici koji svakodnevno dolaze iz susednih zemalja, ali nemaju prebivalište u Luksemburgu, ne bi bili obuhvaćeni samo na osnovu rada u zemlji. Konačne detalje o prebivalištu i izuzecima treba proveriti u usvojenom zakonu.
Penzioneri, zaposleni sa niskim zaradama i samohrani roditelji mogu biti među korisnicima, ali sam status penzionera, zaposlenog ili roditelja nije dovoljan da garantuje pravo na pomoć.
Jedan zahtev umesto više odvojenih prijava
Veliki problem postojećeg sistema jeste to što građani ponekad ne znaju da imaju pravo na određenu pomoć ili odustanu zbog složene dokumentacije. Predlog zato uvodi jedinstvenu proceduru. Kada korisnik dobije pravo, ne bi morao svake godine da podnosi potpuno novi zahtev sve dok i dalje ispunjava uslove.
Za korisnike REVIS-a (Revenu d’inclusion sociale) predviđena je automatska dodela CVC-a. To ne treba poistovetiti sa automatskom isplatom svim ostalim domaćinstvima: za njih bi važila procedura prijave u skladu sa konačnim pravilima.
Predviđena je i mogućnost da zahtev za CVC istovremeno pokrene postupak za subvenciju stanarine. To ne znači da bi svako ko dobije CVC automatski ostvario i pravo na subvenciju stanarine, već da bi administrativni postupak mogao biti jednostavniji.
Kada bi novac bio isplaćivan?
Prema predlogu, pomoć bi isplaćivao Fonds national de solidarité (FNS) za tromesečne periode. Predviđeni termini isplate su početak januara, aprila, jula i oktobra. Iznos bi bio oslobođen poreza i socijalnih doprinosa.
Godišnji iznosi prikazani u tabeli služe za poređenje. Ne treba ih tumačiti kao jednu jednokratnu uplatu niti kao fiksnu mesečnu naknadu za sve korisnike.
Šta važi sada, tokom 2026. godine?
Nova pomoć CVC još nije na snazi. Građani koji ispunjavaju uslove ne treba da čekaju 2027. i zbog toga propuste pravo na postojeće pomoći. Za dodatak za troškove života i energetsku premiju u 2026. važe postojeća pravila i rokovi.
Ako imate poteškoća sa razumevanjem formulara ili digitalnim postupkom, zatražite objašnjenje od nadležne službe ili socijalne službe svoje opštine. Nemojte slati lična dokumenta, bankovne podatke ili lozinke nepoznatim osobama koje obećavaju da će vam „srediti“ novu pomoć.
Najvažnije: reforma još čeka konačnu odluku
Predloženi sistem mogao bi da bude važan korak ka jednostavnijoj i pravednije usmerenoj podršci. Međutim, do usvajanja zakona niko ne može sa sigurnošću obećati konkretan iznos ili datum prve isplate.
Za porodicu koja svakog meseca pažljivo računa troškove, jasne informacije mogu biti jednako važne kao i sama pomoć. Zato ćemo pratiti zakonodavni postupak i ažurirati ovaj vodič kada budu potvrđeni konačni uslovi, rokovi i način prijave.
Prema proceni iz predloga zakona 8716, nova pomoć mogla bi u 2027. da obuhvati 105.938 ljudi u 44.174 domaćinstva – 18.428 osoba i 8.096 domaćinstava više nego kod postojećih mera u 2025. Reč je o projekciji, a ne o već odobrenim zahtevima.
Posebna komponenta predviđena je za 32.378 dece i 11.261 stariju osobu. Procenjeni godišnji trošak je 184 miliona evra: 107 miliona za osnovnu pomoć, 60 miliona za decu i 17 miliona za starije osobe.
Napomena o iznosima: tabela prikazuje primere obračuna, ne garantovane isplate. Pojedini primeri mogu se razlikovati za jedan ili dva evra zbog zaokruživanja. Konačni iznosi i uslovi zavise od usvajanja zakona 8716. Predviđeni početak primene je 1. januar 2027.
Jedna od najpoznatijih međunarodnih humanitarnih manifestacija u Luksemburgu, Bazar International, održaće se od 4. do 6. decembra 2026. godine u prostoru Luxexpo The Box. Jubilarno 65. izdanje ponovo će okupiti brojne nacionalne zajednice, volontere i posetioce oko zajedničkog cilja: predstavljanja različitih kultura i prikupljanja pomoći za humanitarne projekte.
Tokom tri dana posetioci će moći da upoznaju tradiciju, gastronomiju i rukotvorine iz različitih delova sveta. Bazar je mnogo više od sajma: to je prilika da se kroz susrete i dobrovoljni rad podrže ljudi kojima je pomoć potrebna. Prema podacima organizatora, prošlogodišnje izdanje prikupilo je više od milion evra za humanitarne svrhe i podržalo 45 organizacija.
Među brojnim nacionalnim štandovima najavljenim za ovu godinu, međutim, na zvaničnom spisku nema zasebnih štandova koji predstavljaju zemlje bivše Jugoslavije i njihove zajednice u Luksemburgu. To se odnosi na Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju, Severnu Makedoniju i Kosovo.
Šezdeset peto izdanje posvećeno humanosti
Bazar International 2026 održava se od petka 4. do nedelje 6. decembra u Luxexpo The Box. Organizator najavljuje oko 1.500 volontera i desetine štandova sa tradicionalnom hranom, pićem, zanatskim proizvodima i drugim sadržajima. Pored nacionalnih, postoje i posebni prodajni i ugostiteljski štandovi.
Prema podacima organizatora, tokom 2025. godine prikupljeno je više od milion evra za humanitarne svrhe, a podržano je 45 dobrotvornih organizacija. Prikupljena sredstva namenjena su projektima koji pomažu ljudima u teškim životnim okolnostima, u Luksemburgu i drugim zemljama.
Zemlje bivše Jugoslavije nisu među nacionalnim štandovima
Na zvanično objavljenoj listi štandova nalaze se, između ostalih, Belgija, Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka i Ukrajina. Međutim, nijedna od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije nema zaseban nacionalni štand na objavljenom spisku.
To znači da na listi nema nacionalnih štandova koji predstavljaju Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju, Severnu Makedoniju i Kosovo, odnosno njihovih zajednica i udruženja u tom svojstvu. Spisak se odnosi na štandove, ne na nacionalnost posetilaca, pojedinačnih volontera ili učesnika drugih aktivnosti.
Prilika za susret kultura i podršku drugima
U Luksemburgu žive brojne porodice poreklom iz država bivše Jugoslavije. Njihova kultura, jezik, gastronomija i tradicija deo su raznovrsnosti zemlje. Iako ove godine nema njihovih zasebnih nacionalnih štandova na zvaničnom spisku, manifestacija je otvorena za sve posetioce.
Prisustvo na Bazaru nije samo kulturni događaj. Kupovinom proizvoda, volontiranjem i podrškom humanitarnim aktivnostima posetioci učestvuju u zajedničkom cilju: pomoći onima kojima je podrška najpotrebnija.
Datum, mesto i korisne informacije
Manifestacija: Bazar International de Luxembourg 2026
Datum: 4, 5. i 6. decembar 2026.
Lokacija: Luxexpo The Box, Luksemburg
Ulaz: besplatan; proizvodi i hrana na štandovima se plaćaju
Bez obzira na to koju zemlju predstavlja pojedini štand, Bazar International ostaje mesto na kojem se ljudi susreću, upoznaju druge kulture i zajedno doprinose humanitarnim projektima.
Banke, administracija i zdravstvene usluge sve češće se koriste preko interneta. Za mnoge građane to znači manje čekanja, ali za druge može značiti gubitak samostalnosti. Da li čovek koji ne koristi pametni telefon treba da ostane bez mogućnosti da plati račun, preda zahtev ili razgovara sa službenikom? Luksemburg je u svom planu digitalne inkluzije za 2026–2030. izričito predvideo očuvanje nedigitalnih alternativa.
Zamislimo stariju ženu koja godinama odlazi u banku sa računima u fascikli. Poznaje postupak, zna šta treba da plati i želi potvrdu da je sve obavljeno. Kada joj neko kaže da bi to bilo lakše preko aplikacije, ona odgovara da joj je sigurnije da razgovara sa čovekom. To nije dokaz da ne razume svet. To je njen način da zadrži kontrolu nad sopstvenim novcem.
Digitalizacija može biti velika prednost. Plaćanja i zahtevi obavljaju se brže, a informacije su dostupnije. Ali napredak ne bi trebalo meriti samo brojem elektronskih usluga, već i time da li su one dostupne ljudima različitih sposobnosti, godina i životnih okolnosti.
Digitalna isključenost nije isto što i starost
Mnogi stariji ljudi svakodnevno koriste elektronsko bankarstvo i digitalne usluge. Istovremeno, neki mlađi ljudi nemaju potrebne uređaje, veštine ili pristup internetu. Prepreke mogu biti slabiji vid, poteškoće sa motorikom, nedostatak samopouzdanja, jezičke barijere, finansijske mogućnosti ili strah od prevara.
Posebno je važno da osobu koja ne koristi aplikacije ne proglašavamo nesposobnom. Neko može odlično upravljati svojim novcem i donositi promišljene odluke, a da ne želi elektronsko bankarstvo. Pravo na dostojanstvo podrazumeva i mogućnost da se pomoć traži bez stida.
Šta je Luksemburg zvanično odlučio?
Vlada Luksemburga usvojila je 16. januara 2026. drugi Nacionalni akcioni plan digitalne inkluzije za period 2026–2030, a Ministarstvo digitalizacije predstavilo ga je 4. februara. Plan obuhvata šest strateških pravaca, 36 podciljeva i 249 inicijativa. Jedan od pravaca nosi naziv „Garder une alternative au numérique“, odnosno očuvanje alternative digitalnim uslugama.
U zvaničnom dokumentu navodi se da građani treba da zadrže mogućnost podnošenja zahteva konvencionalnim kanalima, uključujući poštu i papirnu dokumentaciju predatu na šalteru, u okviru državne strategije digitalnih usluga. Plan takođe predviđa fizički prijem građana i personalizovanu podršku. To su strateške mere i obaveze javne uprave, a ne dokaz da je svaka najavljena usluga već dostupna u svakoj opštini.
Ministarstvo je predstavilo i ideju mobilnog šaltera u autobusu, kao i digitalno ovlašćenje kojim bi osoba mogla da poveri obavljanje određenih elektronskih administrativnih postupaka nekome kome veruje. Ove inicijative treba razlikovati od već dostupnih usluga: njihov konkretan status i uslove treba proveriti pre korišćenja.
Problem je veći nego što se čini
U istraživanju o digitalnoj inkluziji koje je objavila luksemburška vlada 2026. godine, 44 odsto ispitanih korisnika interneta navelo je da je već odustalo od najmanje jednog postupka na internetu zbog njegove složenosti ili potrebe za korišćenjem digitalnih alata. Među primerima su administrativni formulari, kupovina usluga i zakazivanje medicinskih termina.
To ne znači da 44 odsto svih stanovnika ne ume da koristi internet. Podatak se odnosi na obuhvaćene korisnike interneta i njihova iskustva. Ipak, pokazuje da teškoće ne pogađaju samo ljude koji nikada nisu koristili računar.
A šta je sa bankama?
Ovde je potrebno jasno razdvojiti dve stvari. Nacionalni plan digitalne inkluzije prvenstveno govori o pristupu javnim uslugama. On sam po sebi ne znači da svaka privatna banka mora da zadrži svaku vrstu transakcije na šalteru, bez naknade. Ponuda poslovnica, cene i dostupni kanali zavise i od pravila konkretne banke i važećih propisa.
Ipak, banke imaju društvenu odgovornost jer građani preko njih primaju penzije i plate, plaćaju stanarinu i račune i raspolažu životnom ušteđevinom. Kada se neka usluga premesti isključivo u aplikaciju, važno je pitati šta se događa sa klijentima koji je ne mogu koristiti i da li im je ponuđena razumljiva, bezbedna alternativa.
Za starijeg klijenta mogućnost da postavi pitanje službeniku, dobije štampanu potvrdu i proveri iznos može biti važnija od nekoliko minuta uštede. To nije zahtev da se zaustavi tehnološki razvoj, već da razvoj ne ukine ljudski kontakt tamo gde je on potreban.
Posebne prepreke za ljude iz dijaspore
Za stanovnike Luksemburga koji govore srpski, bosanski, hrvatski ili crnogorski jezik, administrativni postupci mogu biti dodatno komplikovani. Nije uvek jednostavno razumeti stručne izraze na francuskom, nemačkom ili luksemburškom, a greška u bankovnom nalogu ili zahtevu može izazvati ozbiljan stres.
Zato digitalna inkluzija nije samo pitanje obuke za telefon. Važni su razumljive informacije, mogućnost da se postavi pitanje, pomoć na odgovarajućem jeziku kada je dostupna i dovoljno vremena da osoba samostalno donese odluku.
Kako pomoći roditeljima bez oduzimanja samostalnosti?
Ako roditelju ili starijem članu porodice želite da olakšate korišćenje digitalnih usluga, počnite pitanjem šta mu zaista treba. Neko će želeti da nauči kako da proveri stanje računa, ali neće želeti da plaća putem telefona. I to je prihvatljiv izbor.
Pitajte, ne naređujte: objasnite mogućnosti i poštujte odluku osobe.
Vežbajte bez pritiska: pokažite jedan postupak više puta, uz pisana uputstva velikim slovima ako to pomaže.
Ne tražite lozinke i PIN kodove: pomoć ne treba da znači predaju pristupa novcu ili identitetu.
Proverite alternativu: pitajte banku ili ustanovu da li postoji šalter, telefonska podrška, papirni obrazac ili termin za lični razgovor.
Koristite formalna ovlašćenja kada su potrebna: za zastupanje se raspitajte o odgovarajućem postupku umesto deljenja korisničkih naloga.
Šta građani mogu da urade kada naiđu na prepreku?
Prvo tražite od ustanove objašnjenje dostupnih načina obavljanja postupka i eventualnih naknada. Ako je reč o javnoj službi, pitajte da li zahtev može da se podnese poštom, na papiru ili uz pomoć službenika. Ako je reč o banci, tražite pisane informacije o uslugama i tarifama, a po potrebi podnesite prigovor njenoj službi za reklamacije.
Korisno je sačuvati dokumentaciju i zapisati datum, poslovnicu i odgovor koji ste dobili. To pomaže ako problem treba dodatno razjasniti. Ne treba unapred tvrditi da je svako odbijanje usluge nezakonito, jer prava zavise od vrste usluge i okolnosti.
Digitalni napredak mora ostaviti mesto za čoveka
Ne treba birati između modernih usluga i starijih građana. Društvo može da razvija efikasne aplikacije, a istovremeno da sačuva mogućnost razgovora, papirne dokumentacije i lične pomoći.
Pravo pitanje nije zašto neko još nosi račun na šalter. Pravo pitanje je da li ćemo urediti sistem u kojem taj čovek i dalje može samostalno, dostojanstveno i bezbedno da obavi ono što mu je potrebno.
Ovaj članak je društvena analiza zasnovana na zvaničnim dokumentima. Uvodni primer je ilustrativan i ne predstavlja identifikovanu osobu ili konkretan bankarski slučaj.
Povišeni trigliceridi često ne izazivaju nikakve tegobe. Ipak, dugoročno mogu doprineti riziku od bolesti srca i krvnih sudova, a pri veoma visokim vrednostima i ozbiljnoj upali gušterače. Ishrana, kretanje i kontrola drugih bolesti mogu pomoći, ali nisu zamena za lekarsku procenu.
Neki ljudi prvi put saznaju da imaju povišene trigliceride na rutinskom pregledu. Osećaju se dobro, pa ih rezultat iznenadi. Upravo zato je važno razumeti šta ovaj nalaz znači, koje promene imaju dokazanu korist i kada je potrebna dodatna medicinska pomoć.
Šta su trigliceridi i po čemu se razlikuju od holesterola?
Trigliceridi su masti koje organizam koristi i skladišti kao izvor energije. Deo dolazi iz hrane, a deo nastaje u organizmu. Holesterol ima drugačije funkcije, uključujući izgradnju ćelijskih membrana i stvaranje hormona. Obe vrednosti su deo procene masnoća u krvi, ali se ne tumače na isti način.
Povišeni trigliceridi često se javljaju uz insulinsku rezistenciju, dijabetes, višak kilograma i druge metaboličke probleme. Ipak, mogu ih imati i ljudi koji nisu gojazni. Važni su i nasledni faktori, bolesti štitaste žlezde i bubrega, pojedini lekovi i alkohol. Lekar zato procenjuje celokupan lipidni profil, a ne samo jedan broj.
Koje vrednosti zahtevaju pažnju?
Kod odraslih osoba vrednost triglicerida ispod 1,7 mmol/L natašte obično se smatra poželjnom. Nalaz od 1,7 do 2,2 mmol/L označava granično povišene vrednosti, a od 2,3 do 5,6 mmol/L povišene. Od 5,7 mmol/L govorimo o izrazito visokim trigliceridima, kada je potrebna pravovremena medicinska procena. Kod vrednosti od 11,3 mmol/L i više rizik od akutnog pankreatitisa je naročito visok.
Ove granice odnose se na analizu natašte. Nalaz posle obroka može se tumačiti drugačije. Ako je rezultat neočekivan, lekar može preporučiti ponavljanje analize i proveru mogućih uzroka.
Ishrana: manje dodatog šećera, više kvalitetnih namirnica
Jedan od najkorisnijih koraka jeste smanjenje zaslađenih napitaka, slatkiša i rafinisanih ugljenih hidrata. Umesto čestih peciva, velikih količina belog hleba i slatkih napitaka, birajte povrće, mahunarke, integralne žitarice i celo voće u količinama prilagođenim potrebama.
Za zdravlje srca korisno je češće birati ribu, maslinovo ulje i druge izvore nezasićenih masti, uz manje prerađenog mesa i hrane bogate zasićenim mastima. Kod veoma visokih triglicerida ovakav opšti savet nije dovoljan: tada može biti potrebna strogo ograničena količina ukupnih masti, prema individualnom planu lekara ili dijetetičara.
Alkohol može biti važan uzrok
Alkohol može znatno povećati trigliceride, naročito kod osoba koje već imaju povišene vrednosti. Smernice iz 2026. preporučuju smanjivanje alkohola kod blažih i umerenih poremećaja, dok se kod triglicerida od 5,7 mmol/L i više preporučuje potpuno izbegavanje alkohola.
Koliko fizičke aktivnosti zaista pomaže?
Redovno kretanje može poboljšati metabolizam masti i osetljivost na insulin. Preporučeni cilj je najmanje 150 minuta umerene do intenzivnije aktivnosti nedeljno, uz vežbe snage dva dana nedeljno, prema zdravstvenim mogućnostima. Za mnoge ljude početak je brža šetnja od 30 minuta pet dana u nedelji.
Ne postoji dokazano čudesno doba dana u kojem šetnja posebno brzo „topi“ trigliceride. Važnije je da se aktivnost ponavlja tokom nedelja i meseci. Ako imate srčane tegobe ili ograničenja kretanja, plan aktivnosti uskladite sa lekarom.
Da li gubitak kilograma može da pomogne?
Kod osoba sa viškom telesne težine, smanjenje težine za približno 5 do 10 odsto često doprinosi poboljšanju triglicerida. To ne znači da svi moraju da smršaju niti da je mršavljenje jedino rešenje. Ako su uzrok genetika, loše regulisan dijabetes ili drugo oboljenje, potrebno je lečiti i osnovni problem.
Kako može izgledati jedan običan dan?
Doručak: ovsene pahuljice sa običnim jogurtom, bobičastim voćem i manjom količinom oraha. Ručak: riba ili mahunarke, povrće i umerena porcija integralnog priloga. Užina: celo voće ili nezaslađen jogurt. Večera: povrće i nemasan izvor proteina, uz vodu umesto zaslađenih napitaka.
Ovo je primer za opštu edukaciju, a ne univerzalna dijeta. Kod izrazito visokih triglicerida, dijabetesa ili drugih bolesti izbor namirnica i količine treba prilagoditi individualno.
Kada su potrebni lekovi?
Ako trigliceridi ostaju povišeni uprkos promenama navika, lekar procenjuje druge uzroke i ukupan rizik za srce i krvne sudove. Statini su važni za smanjenje kardiovaskularnog rizika kada su indikovani. Kod izrazito visokih triglicerida mogu biti potrebni fibrati ili odgovarajući omega-3 preparati na recept, prvenstveno radi smanjenja rizika od pankreatitisa.
Dodaci ishrani koji se prodaju bez recepta nisu isto što i lekovi ispitani za određene medicinske indikacije. Terapiju ne treba uvoditi, prekidati ili menjati bez dogovora sa lekarom.
Kada ponoviti analizu i kada reagovati hitno?
Kod blaže ili umereno povišenih vrednosti lekar često procenjuje efekat promena nakon 4 do 12 nedelja. Kod veoma visokih vrednosti ne treba čekati toliko dugo bez medicinskog plana. Jak i uporan bol u gornjem delu stomaka, naročito uz povraćanje, zahteva hitnu procenu zbog mogućnosti pankreatitisa.
Najvažnije je ne tražiti brzo rešenje u jednom napitku ili jutarnjem ritualu. Rezultat analize je razlog za informisan razgovor sa lekarom, a ne za paniku. Male, održive promene mogu biti značajne, ali je lečenje uvek prilagođeno konkretnoj osobi.
Kako napisati dobar CV, pripremiti se za razgovor i ostaviti profesionalan utisak? Luksemburška služba za zapošljavanje ADEM pokrenula je šest kratkih videa sa praktičnim savetima, a registrovanim tražiocima posla dostupna je i besplatna individualna pomoć.
Traženje posla može biti posebno izazovno kada tek ulazite na tržište rada ili pokušavate da promenite zanimanje. Da bi kandidatima olakšao prve korake, ADEM je predstavio kampanju „Get Started“, namenjenu prvenstveno mladima, ali sa savetima korisnim i drugim osobama koje traže zaposlenje u Luksemburgu.
Program obuhvata šest kratkih edukativnih videa sa praktičnim situacijama i preporukama. ADEM naglašava da cilj nije samo bolje napisati prijavu, već i pomoći kandidatima da sigurnije nastupe pred poslodavcem.
Šta donosi kampanja „Get Started“?
Zvanična objava posebno izdvaja pripremu za razgovor za posao, način predstavljanja regruteru i profesionalni utisak koji ostavljamo na internetu. Svaki video obrađuje jedan konkretan aspekt traženja zaposlenja.
Uz video-sadržaje, ADEM na svom sajtu nudi i praktične materijale za pisanje biografije (CV), motivacionog pisma i pripremu kandidature. Na zvaničnoj stranici kampanjenalaze se linkovi ka video-seriji i dodatnim alatima.
Besplatna pomoć kroz Club Emploi
Za ljude kojima je potreban konkretniji savet postoji Club Emploi, besplatna usluga ADEM-a namenjena registrovanim tražiocima zaposlenja. Pomoć obuhvata uređivanje CV-ja i motivacionog pisma, fotografisanje za CV, otvaranje imejl adrese, kreiranje profila na portalima poslodavaca i rad sa ADEM JobBoard platformom.
Na raspolaganju su i grupne radionice, računari sa internetom, program za obradu teksta, štampač i kopir-aparat. Za individualno savetovanje potrebno je kontaktirati svog savetnika u ADEM-u, koji organizuje termin. Za pojedine hitne potrebe moguće je doći i bez zakazivanja, uz eventualno čekanje.
Gde se nalazi Club Emploi?
Luxembourg-Hamm: 13A rue de Bitbourg, L-1273 Luxembourg-Hamm.
Esch-Belval: 1 boulevard Porte de France, L-4360 Esch-Belval.
Diekirch: Maison de l’Orientation, 7 avenue de la Gare, L-9233 Diekirch.
ADEM savetuje da na termin ponesete identifikacioni broj (matricule), postojeći CV i motivaciono pismo ako ih imate. Detalji i način kontaktiranja Club Emploidostupni su na zvaničnom sajtu.
Pet koraka pre slanja prijave
Uz zvanične ADEM materijale, korisno je da svaki kandidat proveri sledeće:
Prilagodite CV konkretnom oglasu i istaknite iskustvo koje je važno za posao.
Pripremite kratak odgovor na pitanje zašto želite baš to radno mesto.
Proverite imejl adresu i javno dostupne profesionalne profile.
Vežbajte da jasno predstavite svoja znanja, čak i kada nemate mnogo iskustva.
Ako niste sigurni kako da pripremite dokumenta, zatražite pomoć umesto da odustanete od prijave.
Ovih pet koraka predstavljaju praktične uredničke savete Radio Pulsa, a ne poseban spisak pravila ADEM-a. Posebno mogu koristiti ljudima koji su se nedavno doselili u Luksemburg i još upoznaju lokalno tržište rada.
Posle novih slučajeva ptičjeg gripa u Belgiji, Holandiji, Nemačkoj i Francuskoj, luksemburška veterinarska uprava ALVA upozorila je vlasnike živine da poštuju zaštitne mere. U Luksemburgu tokom aktuelne jesenje migracije nije potvrđen nijedan slučaj.
Vlasnici kokošaka, pataka, gusaka i druge domaće živine u Luksemburgu pozvani su da spreče kontakt svojih životinja sa divljim pticama i da odmah prijave veterinaru svaku sumnjivu promenu. Upozorenje je objavila luksemburška Uprava za veterinarstvo i hranu (ALVA) 13. novembra 2026., nakon novih slučajeva visokopatogenog ptičjeg gripa u četiri susedne evropske države.
Šta vlasnici živine treba odmah da urade?
ALVA podseća da zaštitne mere važe za sve koji drže živinu, uključujući i manja privatna domaćinstva. Najvažnije preporuke i obaveze su:
Hranu i vodu držati pod zaštitom, u zatvorenom prostoru ili tako da divlje ptice ne mogu doći u kontakt sa njima.
Zaštititi spoljašnje ispuste mrežama ili drugim odgovarajućim sredstvima. Ako to nije moguće, ALVA savetuje držanje živine u zatvorenim objektima.
Odmah obavestiti veterinara ako se pojave sumnjivi simptomi, smanji potrošnja hrane ili vode, opadne nosivost ili poraste uginuće.
Registrovati objekat u kojem se drži živina kod ALVA.
Prilikom uvoza ili kupovine živine na pijaci obezbediti odgovarajući zdravstveni sertifikat TRACES koji izdaje ovlašćeni veterinar zemlje porekla.
Da li je ptičji grip potvrđen u Luksemburgu?
Ne, prema podacima ALVA od 13. novembra. Od početka jesenje migracije divljih ptica 2026. nije zabeležena infekcija ni među domaćom živinom ni među divljim pticama u Luksemburgu. Uprava prati situaciju i upozorava da dodatne mere mogu biti uvedene ako se rizik promeni.
Važno je razlikovati potvrđene slučajeve u susednim državama od stanja u Luksemburgu. Cilj upozorenja je prevencija, a ne izazivanje zabrinutosti.
Šta ako pronađete bolesnu ili uginulu divlju pticu?
Ako naiđete na bolesnu ili uginulu divlju vodenu pticu, poput patke, guske ili labuda, ili pticu grabljivicu, obavestite ALVA. Ne dirajte pticu golim rukama i držite kućne ljubimce dalje od nje dok ne dobijete uputstva nadležnih.
U saopštenju ALVA navodi se da konzumiranje jaja i živinskog mesa ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi. Kao i inače, preporučuje se pravilno čuvanje namirnica, higijena pri pripremi i dovoljno termičko obrađivanje.
Za porodice koje drže nekoliko kokošaka u dvorištu poruka je jednostavna: sprečite kontakt sa divljim pticama, pratite zdravstveno stanje živine i na vreme kontaktirajte veterinara.
Roditelji i zainteresovani građani mogu 21. novembra u Strassenu da saznaju više o ranom otkrivanju retkih bolesti kod novorođenčadi. Učešće je besplatno, ali je prijava obavezna.
Novi evropski indeks donosi ukupnu ocenu 64,7 od 100 i deseto mesto u EU. Iza napretka ostaju velike razlike u kvalitetu zaposlenja, prihodima, penzijama i zastupljenosti žena u upravama.
Ministri rada razgovarali su o budućoj primeni evropskih pravila za naknade nezaposlenima. Nove obaveze Luksemburga tek se pripremaju — nijedna promena isplate nije potvrđena kao već važeća.