21.3 C
Luxembourg Province
Friday, July 11, 2025
Home Blog Page 21

Srbija i Albanija domaćini EP mladih 2027.

0

Posle podnošenja jedinstvenog dosijea zajedničke ponude, FS Albanije i FS Srbije imenovani su za domaćine turnira EP mladih 2027. godine saopštila je UEFA

Turnir sa 16 ekipa igraće se na četiri stadiona u Albaniji (Tirana, Skadar, Elbasan i Rogožina) i četiri u Srbiji (Novi Sad, Loznica, Leskovac i Zaječar). Prva utakmica igraće se u Srbiji, a finale u Albaniji.

Oba domaćina imaće obezbeđeno mesto na finalnom turniru. U kvalifikacijama biće popunjeno preostalih 14 mesta u 2026. i 2027. godini.

Ovo će biti prvi put da se finalno takmičenje za fudbalere do 21 godine igra u Albaniji ili Srbiji.

Albanija će biti domaćin prvog finalnog turnira UEFA reprezentacija ove godine, kada organizuje Evropsko prvenstvo kadeta, dok je Tirana organizovala prvo finale Lige konferencija 2022. Srbija je bila domaćin EP kadeta 2011. i EP u futsalu 2016. godine“, saopštila je UEFA.

U Nionu je obavljen žreb kvalifikacija za Evropsko prvenstvo mladih reprezentacija, koje se 2027. godine održava u Srbiji i Albaniji.

Sve selekcije smeštene su u devet grupa od A do I, a Srbija kao i reprezentacija Albanije direktno su se kao domaćini plasirali na završni turnir najboljih mladih timova do 21 godine.

Grupe su prilično izjednačene, a čini se da su mladi Nemci dobili najlakšu, dok će izuzetno biti zanimljivo u A, gde je Španija favorit, kao i G gde se nalaze Slovenija i Bosna i Hercegovina. 

Kvalifikacione grupe za EP 2027. godine>

Grupa B: Portugalija, Češka, Bugarska, Škotska, Azerbejdžan, Gibraltar
Grupa C: Francuska, Švajcarska, Island, Farska ostrva, Luksemburg, Estonija
Grupa D: Engleska, Republika Irska, Slovačka, Moldavija, Kazahstan, Andora
Grupa E: Italija, Poljska, Švedska, Severna Makedonija, Crna Gora, Jermenija
Grupa F: Nemačka, Gruzija, Grčka, Severna Irska, Letonija, Malta
Grupa G: Holandija, Norveška, Slovenija, Izrael, Bosna i Hercegovina
Grupa H: Ukrajina, Hrvatska, Mađarska, Turska, Litvanija
Grupa I: Danska, Belgija, Austrija, Vels, Belorusija

U 2023. EU imala je železničku mrežu dugu 200.947 kilometara

0

Železnička mreža širom Evropske unije imala je 200.947 kilometara železničkih linija u 2023. godini, objavio je Evrostat.

Kancelarija EU zadužena za statistiku navodi da najveća gustina železničke mreže registrovana u Češkoj, sa 123,2 metra železničkih pruga po kvadratnom kilometru, a slede Belgija (119,2), Nemačka (109,5) i Luksemburg (104,8).

Sa druge strane, najniža gustina železničke mreže pronađena je u Grčkoj (14 metara pruge na kvadratni kilometar), Finskoj (19,4), Švedskoj (26,8) i Estoniji (27,2).

Brze železničke linije u Evropskoj uniji projektovane za brzinu veću od 250 kilometara na sat su od 2013. do 2023. proširene sa 2.744 kilometara na 8.556.

Španija je 2023. godine prednjačila sa 3.190 kilometara brzih linija, što je povećanje od 66 odsto u odnosu na period od pre deset godina, a slede Francuska sa 2.748 km (35 odsto više) i Nemačka sa 1.163 km (32 odsto više).

Najveću minimalnu platu u EU ima Luksemburg a najmanju Bugarska

0

Luksemburg ima najveću minimalnu platu u Evropskoj uniji, a ona iznosi 2.637 evra, dok je na dnu ovog bloka Bugarska s najmanjom platom od 550 evra.

Kako piše Euronews, minimalnu platu veću od 1.500 evra ima samo šest država u Evropskoj uniji.

Uz lidera Luksemburg, minimalnu platu veću od 1.500 evra imaju Irska (2.281 evro), Holandija (2.193 evra), Nemačka (2.161 evro), Belgija (2.070 evra) i Francuska (1.801 evro).

S druge strane ove liste nalazi se čak deset zemalja s minimalnom platom manjom od 1.000 evra.

Uz Bugarsku, reč je o Hrvatskoj (970 evra), Grčkoj (968 evra), Malti (961 evro), Estoniji (886 evra), Češkoj (825 evra), Slovačkoj (816 evra), Rumuniji (814 evra), Letoniji (740 evra) i Mađarskoj (706 evra).

U odnosu na 2015. godinu, najveći rast imale su Rumunija, Litvanija, Bugarska i Poljska, iako su dve balkanske zemlje i dalje pri dnu liste.

Treba spomenuti i činjenicu da pet evropskih država nema zvaničnu minimalnu platu, a reč je o Italiji, Švedskoj, Danskoj, Austriji i Finskoj.

“Dajte vina” – novi singl Emila Skenderovića

0

Pevač iz Luksemburga Emil Skenderović, objavio je novi singl pod nazivom “Dajte vina”.

U pitanju je namenska pesma koja je urađena u muzičkom studiju Bojan Zekić u Leskovcu. Muziku i aranžman uradio je Bojan Zekić na tekst Branka Šimprage.

Poslušajte premijerno novu pesmu Emila Skenderovića “Dajte vina”, koja će sigurno biti uvrštena u repertoar svih svadbi širom sveta.

Poslušajte pesmu ispod i ostavite vaš komentar.

Srpska dijaspora u Luksemburgu najavila okupljanje u znak podrške studentima u Srbiji

0

Građani Srbije koji žive u Luksemburgu i okolini, okupiće se u subotu 8. februara u 11:15 na Place de Clairefontaine u znak solidarnosti i podrške studentima koji protestuju u Srbiji.

Organizator, ASBL “Srbi u Luksemburgu” je konačno dobio potrebne potvrde od strane opštine i policije. Skup će početi u 11:15 časova a nakon okupljanja pristupićemo petnaestominutnoj tišini, u znak sećanja na petnaest stradalih žrtava u Novom Sadu, sa početkom u 11.52 časova.

Od 12:07h – 12:30h biće održan govor podrške studentima.

Od rušenja nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra do danas, u raznim gradovima Srbije, traju protesti na kojima se zahtevaju korenite promene u društvu, borba protiv korupcije, za koju opozicija, aktivisti mnogih organizacija, kao i studenti, smatraju da je jedan od razloga koja je dovela do tragedije u Novom Sadu.

Organizatori napominju da je u pitanju skup podrke a ne protest i mole sve učesnike da se ponašaju u skladu sa tim.

Na skuopu je zabranjeno pokrivanje lica maskom. Zabranjeni su simboli koji nisu dozvoljeni luksemburškim zakonom.

Organizatori su zamolili sve ljude koji budu došli da podrže studente da i mesto na kome ćemo se okupljati ostane čisto, kako bismo poslali sliku da smo jedna kulturna zajednica.

Šta traže studenti u Srbiji?

Od rušenja nadstrešnice 1. novembra do danas, u raznim gradovima Srbije, traju protesti na kojima se zahtevaju korenite promene u društvu, borba protiv korupcije, za koju opozicija, aktivisti mnogih organizacija, kao i studenti, smatraju da je jedan od razloga koja je dovela do tragedije u Novom Sadu.

Odmah posle tragedije, iz vrha vlasti su tvrdili da nadstrešnica nije obnovljena, ali su to pojedini stručnjaci i opozicija opovrgli.

Studenti traže i objavljivanje kompletne dokumentacije o stanici u Novom Sadu koja je proteklih godina dva puta rekonstruisana, kao i krivičnu odgovornost svih koji su nasrtali na njih tokom blokada saobraćajnica.

Iako su iz vrha vlasti više puta rekli da su svi zahtevi studenata ispunjeni, oni odgovaraju da nisu.

Građevinski fakultet u Beogradu objavio je detaljnu analizu do sada objavljene dokumentacije o rekonstrukciji novosadske stanice, ocenjujući da ona nije kompletna, a da su neku dokumentu na sajtu Višeg javnog tužilaštva nepotpuni.

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, koji je do sada govorio da su zahtevi studenata ispunjeni, proteklog vikenda je zatražio da se objavi dodatna dokumentacija na osnovu analize Građevinskog fakulteta.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu u nedelju, 26. januara objavilo je dokument Preostala dokumentacija 3. deo.

Iz novoobjavljenih dokumenata vidi se da je rekonstruisana i nadstrešnica i da je ukupna vrednost radova koštala više od 120.000 evra, za šta je bila zadužena kompanija Starting sa podizvođačima, preneo je Forbs Srbija.

Vučić je i ranije pozivao i studente na razgovor, ali su mu oni odgovorili da nije nadležan za rešavanje njihovih zahteva.

Tužilaštvo je do sada optužilo 13 ljudi u vezi sa rekonstrukcijom novosadske stanice, među kojima i dosadašnjeg ministra građevinarstva Gorana Vesića, al je sud odbio da mu odredi pritvor.

Rak i bolesti srca i dalje najveći uzrok smrti stanovnika Luksemburga

0

Prema izveštaju ministarstva zdravlja rak i bolesti srca bili su vodeći uzroci smrti u 2023. godini u Velikom vojvodstvu i činili su više od polovine svih smrtnih slučajeva.

U Luksemburgu je 2023. umrlo 4.258 ljudi, 25 manje nego prethodne godine. Većina je bila prirodna smrt povezana sa različitim bolestima, dok je 6,4% bilo povezano sa spoljnim uzrocima. Prosečna starost umrlih je bila 75 godina za muškarce i 81 za žene, a oko polovine (53%) umrlo je u bolnici, dok je četvrtina umrla u domu za stare.

Rak pluća i dojke računaju se kao najsmrtonosnije bolesti.

Izveštaj je otkrio da je rak pluća imao najveću incidencu među muškarcima (113 slučajeva), zatim rak prostate (52 slučaja) i rak pankreasa (38 slučajeva). Kod žena, rak dojke je ostao najverovatniji ubica (82 smrtna slučaja), a slede rak pluća (71 slučaj) i rak pankreasa (46 smrtnih slučajeva).

Bolesti povezane sa cirkulatornim sistemom – srcem i krvnim sudovima – bile su drugi najveći uzrok smrti registrovan u Luksemburgu 2023. godine, sa 1.100 smrtnih slučajeva, od kojih su većina bile pacijentice (592 žene).

Izveštaj je otkrio da se skoro svaki peti smrtni slučaj mogao sprečiti ranim lečenjem ili prevencijom.

VladaVelikog vojvodstva razvija nacionalni zdravstveni plan, ali se suočava sa izazovima u privlačenju medicinskih stručnjaka.

Sindikati LCGB i OGBL najavljuju nacionalne demonstracije 28. juna

0

Sindikati OGBL i LCGB pozvali su na hitnu akciju vlade za odbranu socijalnog modela i najavljuju demonstracije 28. juna 2025.

Oni su na konferenciji za novinare zahtevali od vlade da u roku od pet meseci sazove takozvani okrugli sto “Sozialdësch”. Pet meseci. To je onoliko vremena koje novi ujedinjeni sindikalni front – sastavljen od LCGB i OGBL – daje vladi da preokrene svoj sadašnji pristup socijalnom dijalogu i stavi tačku na svoje napade na sindikate. Ne isključuju ni jednokratne akcije u međuvremenu.

Bez napretka u zahtevima, sindikati planiraju ujedinjene demonstracije u junu, sa manjim akcijama koje počinju i ranije.

Zabrinutost uključuje radno vreme prodavnica, penzione reforme i oslabljena prava na kolektivno pregovaranje. Sindikati su takođe kritikovali smanjenje poverenja u vladu i pozvali na zakonsko zamrzavanje spornih politika dok ne dođe do pregovora.

Državnim službenicima i zaposlenima u javnom sektoru biće povećane plate

0

Vlada i CGFP postigli su sporazum o platama za period 2025-2026. Prema uslovima sporazuma, vrednost indeksa plata će se povećati za 2% u 2025. i za 0,5% u 2026. godini.

Troškovi za javnu kasu: 195 miliona evra, plus 260,7 miliona evra u drugim beneficijama.

Glavna odredba je povećanje indeksnog poena od 2% od 1. januara, nakon čega sledi povećanje od 0,5% od 1. januara 2026. Pozicije sa posebnom odgovornošću i rukovodeće pozicije imaće koristi od povećanja od sedam poena.

Podsećanja radi, trenutna mesečna vrednost indeksnog poena prilagođenog indeksu troškova života iznosi 23,2752062 evra. Bruto mesečna zarada državnog službenika se izračunava tako što se mesečna vrednost jednog indeksnog poena pomnoži sa brojem bodova na koje ima pravo po svom statusu.

Liderske pozicije će dobiti sedam dodatnih indeksnih poena, a koeficijent korekcije prekovremenog rada u obrazovnom sektoru biće uklonjen.

Očekuje se da će povećanje plata državu koštati dodatnih 108 miliona evra godišnje.

Najviše cene obradivog zemljišta u EU na Malti a najniže u Hrvatskoj

0

Cene obradivog zemljišta u Evropskoj uniji su u 2023. bile najviše na Malti, a najniže u Hrvatskoj, objavio je Evrostat. Na drugom mestu je Holandija a na trećem Luksemburg.

U 2023. godini je prosečna cena jednog hektara obradivog zemljišta u Evropskoj uniji iznosila 11.791 evro, dok je prosečna godišnja cena zakupa obradivog zemljišta i/ili trajnih travnjaka bila 173 evra po hektaru, dodaje se u saopštenju.

Podaci o cenama su dostupni za 22 zemlje Evropske unije, a u ovoj kategoriji je ubedljivo najskuplja Malta gde se hektar obradivog zemljišta prodavao u proseku za 283.039 evra.

Na drugom mestu po visini prosečnih cena je Holandija sa 91.154 evra po hektaru, a na trećem Luksemburg 42.540 evra po hektaru.

Nasuprot tome, najniže prosečne cene obradivog zemljišta su registrovane u Hrvatskoj, 4.491 evro po hektaru, Letoniji 4.591 evro i Slovačkoj 5.189 evra.

Podaci o zakupu obradivog zemljišta i/ili trajnih travnjaka su dostupni za 21 zemlju Evropske unije.

Najviša cena zakupa je registrovana u Holandiji, 914 evra po hektaru, a najniža u Slovačkoj 67 evra.

Coca-Cola povukla neke proizvode u Luksemburgu zbog većeg prisustva hlorata

0

Kompanija “Coca-cola” saopštila je da je povukla pojedine svoje proizvode u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji jer sadrže uvećane koncentracije hemikalije zvane hlorat.

Većina neprodatih proizvoda povučena je sa polica, a kompanija je planira povlačenja preostale količine.

Coca-Cola je saopštila da su limenke i staklene boce koje sadrže povišene nivoe supstance distribuirane u Belgiji, Holandiji, Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj i Luksemburgu od novembra, rekli su za AFP.

Bi-Bi-Si navodi da do stvaranja hlorata može doći ukoliko se dezinfikuje voda hlorom i pri preradi hrane.

Izloženost visokim nivoima hlorata može izazvati zdravstvene probleme, uključujući probleme sa štitnom žlezdom, posebno kod dece i odojčadi.

Efekti hlorata na ljude kada se uzimaju u prevelikoj količini uključuju mučninu, povraćanje, dijareju i ograničavanje sposobnosti krvi da apsorbuje kiseonik, piše britanski javni servis.

Pogođeni proizvodi imali su šifru proizvodnje u rasponu od 328 GE do 338 GE, a uključivali su brendove Minute Maid, Nalu, Roial Bliss i Tropico, saopštila je kompanija.

15,635FansLike
2,016FollowersFollow
336FollowersFollow
322FollowersFollow
331SubscribersSubscribe
Luxembourg Province
overcast clouds
21.3 ° C
21.3 °
21.3 °
59 %
5kmh
97 %
Fri
23 °
Sat
24 °
Sun
26 °
Mon
26 °
Tue
21 °
- Advertisement -

Latest article

Luksemburg dobio spomen-obeležje žrtvama genocida u Srebrenici

0
U prisustvu velikog broja predstavnika bošnjačke zajednice, preživelih u masakru, članova porodica žrtava i zvaničnika, danas je u Luksemburgu otkriven spomenik posvećen žrtvama genocida...

30 godina od genocida u Srebrenici

0
Federacija Bosne i Hercegovine 11. jula dostojanstveno obeležava tri decenije od najstrašnijeg zločina počinjenog posle Drugog svetskog rata, ne samo tokom balkanskih sukoba devedesetih...

Neverovatne promocije u mesari “Nerko” povodom prve godišnjice rada

0
Mesara "Nerko" iz Dudelange-a sa velikim ponosom poziva sve cenjene kupce i prijatelje da se pridruže proslavi prvog rođendana. Povodom proslave prve godine rada...