U Luksemburgu nije dovoljno samo imati visoku platu da bi se čovek osećao bogatim. Novo istraživanje pokazuje da stanovnici granicu bogatstva zamišljaju na čak 2,1 milion evra neto imovine, a da im je za život bez finansijskog stresa, u proseku, potreban godišnji bruto prihod domaćinstva od 177.000 evra.
Šta zapravo znači 2,1 milion evra?
Istraživanje finansijskih stavova za 2026. godinu pokazuje da stanovnici Luksemburga smatraju da je za status bogate osobe potrebno u proseku 2,1 milion evra neto imovine, odnosno 20 odsto više nego 2025. godine. Neto imovina znači ukupnu vrednost imovine, umanjenu za dugove. To nije zakonska granica bogatstva, poreski prag niti iznos koji svako domaćinstvo zaista poseduje, već subjektivna procena anketiranih.
Razlike postoje i među ispitanicima: muškarci su granicu bogatstva u proseku postavili na 2,39 miliona evra, a žene na 1,65 miliona evra.
Koliko prihoda je potrebno za lagodan život?
Za život koji bi opisali kao bogat, ispitanici navode 314.000 evra bruto godišnjeg prihoda domaćinstva, naspram 280.000 evra godinu ranije — rast od 12 odsto. Za podmirivanje potreba i želja bez finansijskog stresa procenjuju da je potrebno 177.000 evra bruto godišnje, u poređenju sa 160.000 evra u 2025. To su iznosi za domaćinstvo, ne nužno za jednu osobu, i predstavljaju stavove ispitanika, a ne zvanične troškove života.
Inflacija brine više od geopolitičkih tenzija
63 odsto ispitanika navelo je inflaciju kao pretnju svom bogatstvu, u poređenju sa 47 odsto 2025. godine. Geopolitičke tenzije pomenulo je 58 odsto, a rizik od ekonomske recesije 46 odsto. Ovi odgovori ukazuju da rast cena snažno utiče na osećaj finansijske sigurnosti, čak i u zemlji sa visokim prosečnim prihodima.
O tome koliko su finansijska iskustva različita govori i ranija analiza Radio Pulsa: svako peto domaćinstvo u Luksemburgu teško sastavlja kraj s krajem. Visoki pokazatelji bogatstva ne znače da svi građani jednako lako plaćaju stanovanje i svakodnevne troškove.
↗JOŠ JEDNA PRIČA ZA VASRADIO PULSLuksemburg među najbogatijima, a svako peto domaćinstvo teško sastavlja kraj s krajemLuksemburg · Radio Puls Luxembourg
Koliko se građani zaista osećaju bogato?
Ispitanici su u proseku prijavili neto imovinu od nešto više od milion evra, osam odsto više nego prethodne godine. Ipak, samo 16 odsto navelo je neto imovinu od najmanje dva miliona evra, dok oko 39 odsto nije znalo kolika je njihova neto imovina. Udeo onih koji se osećaju bogatije porastao je sa 27 na 33 odsto, a onih koji se osećaju siromašnije smanjen sa 31 na 29 odsto.
Penzija je još jedan razlog za zabrinutost
Samo 43 odsto anketiranih veruje da će državna penzija biti dovoljna za život u penziji. Prošle godine tako je odgovorilo 41 odsto, dok 11 odsto sada kaže da ne zna. Podaci pokazuju da finansijska sigurnost nije samo pitanje današnje plate nego i očekivanja o budućnosti.
Kako je sprovedeno istraživanje?
Istraživanje Swissquote Bank Europe i Ilresa sprovedeno je od 25. maja do 8. juna 2026. Obuhvatilo je dva odvojena uzorka: 1.023 punoletna stanovnika u reprezentativnom Ilres panelu i 687 punoletnih klijenata Swissquote banke koji žive u Luksemburgu. Uzorke ne treba poistovećivati: klijenti investicione banke nisu automatski reprezentativni za celo stanovništvo.
Istraživanje meri percepcije i odgovore učesnika, a ne zvaničnu raspodelu bogatstva u Luksemburgu. Podaci o neto imovini su samoprijavljeni.
Izvor: Luxembourg Times — izveštaj o istraživanju Swissquote Bank Europe i Ilresa.



