Luksemburg vodi po BDP-u i medijalnom bogatstvu

Različiti pokazatelji bogatstva daju potpuno drugačiju sliku najbogatijih zemalja sveta

0

Nova analiza svetskog bogatstva pokazuje da način merenja prosperiteta drastično utiče na to koje zemlje se nalaze na vrhu liste “najbogatijih”.

Podaci iz izvora kao što su Međunarodni monetarni fond, Svetska banka i UBS Global Wealth Report 2024 otkrivaju tri potpuno različite liste lidera.

Luksemburg dominira po BDP-u

Po BDP-u po glavi stanovnika za 2025. godinu, Luksemburg je nedostižan sa 140.900 dolara, što je više nego dvostruko od proseka OECD-a. Slede ga:

  • Irska – 108.900 dolara
  • Švajcarska – 104.900 dolara
  • Singapur – 92.900 dolara
  • Island – 90.300 dolara

Međutim, stručnjaci upozoravaju da BDP može biti obmanjujući – oko polovina radne snage Luksemburga živi preko granice, dok Irska beleži napuhane brojke zbog korporativnog prebacivanja profita.

Bermuda predvodi po nacionalnom dohotku

Kada se posmatra bruto nacionalni dohodak (GNI) po glavi stanovnika, lista se menja:

  1. Bermuda – 140.300 dolara
  2. Norveška – 98.300 dolara
  3. Švajcarska – 95.900 dolara
  4. Luksemburg – 91.500 dolara
  5. SAD – 83.700 dolara

Luksemburg i Australija dele vrh po ličnom bogatstvu

Najinteresantniji rezultati dolaze kada se posmatra medijalno bogatstvo po odrasloj osobi – pokazatelj koji meri koliko je prosečan građanin uštedio tokom života:

  1. Luksemburg – 395.300 dolara
  2. Australija – 268.400 dolara
  3. Belgija – 253.500 dolara
  4. Hong Kong – 222.000 dolara
  5. Danska – 216.100 dolara

Zašto su rezultati različiti?

Australija duguje svoj uspeh obaveznim penzionim fondovima (superannuation), dok Belgija ima visok stepen vlasništva nad nekretninama i izdašnu socijalnu zaštitu. S druge strane, Katar se spušta na 22. mesto po bogatstvu uprkos 10. mestu po BDP-u, što pokazuje neravnomernu raspodelu prosperiteta.

Evropa dominira u ličnom bogatstvu

Evropske zemlje zauzimaju 15 od 25 prvih mesta po medijalnom bogatstvu, što potvrđuje prednost zrelih tržišta kapitala, univerzalne zdravstvene zaštite i socijalnih transfera koji postupno povećavaju neto vrednost građana.

Objašnjenje pokazatelja:

  • BDP po glavi meri koliko ekonomija proizvede godišnje po osobi
  • GNI po glavi pokazuje koliko su stanovnici zaista zaradili, uključujući prihode iz inostranstva
  • Medijalno bogatstvo prikazuje koliko je prosečan građanin uštedio i izgradio bogatstvo tokom života