U svetu bi 2035. moglo živeti 2,57 milijardi muslimana i 2,52 milijarde hrišćana. Ako se dosadašnji demografski trendovi nastave, muslimani bi tako postali najbrojnija verska grupa na svetu. Projekciju je 18. novembra objavio istraživački centar Pew, u studiji koja prati kako bi se verska pripadnost stanovništva mogla menjati od 2020. do 2070. godine.
Zašto je važno koliko je stanovništvo mlado?
Kad u jednoj zajednici veliki broj mladih ljudi ulazi u godine kada mogu da postanu roditelji, već sama veličina te generacije utiče na budući broj rođenih. Muslimansko stanovništvo u svetu u proseku je mlađe. Tome se pridružuje i razlika u prosečnom broju dece.
Za period 2020–2025. Pew procenjuje stopu ukupnog fertiliteta na 3,1 dete po ženi među muslimankama i 2,5 među hrišćankama. To je demografska mera koja pokazuje koliko bi dece žena u proseku rodila tokom života kada bi važile stope rađanja iz posmatranog perioda. Promene verske pripadnosti takođe utiču na sastav stanovništva, ali na globalnom nivou razlika u rađanju ima veći uticaj na odnos ove dve grupe.
Kako bi svet mogao izgledati 2070. godine?
U odnosu na 2020. godinu, istraživači do 2070. očekuju sledeće promene:
- Svetsko stanovništvo moglo bi da poraste za 29%.
- Broj muslimana mogao bi da poraste za oko 80%, na više od 3,6 milijardi.
- Broj hrišćana mogao bi da poraste za oko 30%, na nešto manje od tri milijarde.
Veliki deo budućeg rasta stanovništva očekuje se u podsaharskoj Africi, gde većina ljudi pripada jednoj od ove dve verske zajednice. Promene u tom delu sveta stoga posebno utiču na ukupne brojke.
U Evropi drugačija slika, u Ujedinjenom Kraljevstvu tesna većina bez verske pripadnosti
Hrišćani bi i 2070. mogli činiti oko 52% stanovnika Evrope. Za Ujedinjeno Kraljevstvo Pew projektuje da bi udeo ljudi koji se izjašnjavaju bez verske pripadnosti porastao sa 40,2% u 2020. na 52,3% u 2070. U ovu grupu ulaze ateisti, agnostici i ljudi koji se ne vezuju ni za jednu određenu religiju.
Istraživači u proračun uključuju starost stanovništva, rađanje, migracije i promene verske pripadnosti. Ako se u narednim decenijama promeni način na koji ljudi žive, sele se ili se izjašnjavaju o veri, promeniće se i odnos koji današnja projekcija opisuje.
Izvori: celovita studija centra Pew i podaci za Evropu.



