U Luksemburgu danas od 8 do 14 časova, odžavaju se izbori za Evropski parlament a građani Velikog vojvodstva biraju šest evroposlanika.
Evropski izbori održavaju se u svih 27 zemalja Evropske unije. Na izborima za Evropski parlament biće izabrano ukupno 720 poslanika.
Izbori predstavljaju ključni momenat u demokratiji EU: daju građanima pravo glasa i mogućnost da izaberu poslanike koji će ih tu predstavljati. Naime, njihov posao biće da rade na zakonima koji se odnose na emisije gasova staklene bašte, baviće se migrantskom krizom, pa sve do budućih bankarskih pravila.
Nejednakost u bogatstvu među evropskim zemljama je vrlo velika. Švajcarac u proseku ima više od deset puta veće bogatstvo od građanina Poljske ili Mađarske, prenosi Euronews.
Prema izveštaju o svetskom bogatstvu, najbogatije evropske zemlje su Švajcarska i Luksemburg. U prvoj građanin u proseku raspolaže sa 650.000 evra, a u drugoj sa 556.000 evra. Prosečni Slovenac, koji je negde u sredini lestvice, ima oko 106.000 evra imovine, dok su Hrvati na donjem delu liste s manje od 67.000 evra imovine.
Izveštaj o globalnom bogatstvu za 2023. godinu, koji su pripremile banke UBS i Credit Suisse, merio je prosečno bogatstvo po odraslom pojedincu u različitim zemljama. Bogatstvo su pritom definisali kao vrednost finansijske i stvarne imovine (prvenstveno stanova) koje poseduju domaćinstva, umanjena za njihove dugove. Merilo se i prosečno bogatstvo.
Kaskanje istočne Evrope
Osim dve vodeće zemlje, veliko bogatstvo imaju i nordijske zemlje, posebno Island, Danska i Norveška. U sve tri zemlje punoletni građani u proseku imaju više od 350.000 evra imovine. Te severne zemlje poznate su po visokom životnom standardu i jakim sistemima socijalne podrške.
Najveće ekonomije na kontinentu nalaze se u sredini lestvice. Prema podacima, prosečni Francuz ima imovinu od 296.000 evra, Nemac 243.000, a Italijan 210.000 evra.
Region istočne Evrope, posebno balkanske zemlje, prilično zaostaje. U Hrvatskoj građanin u proseku ima oko 67.000 evra imovine, stanovnik Srbije više od 32.000, a Bosanci oko 31.000 evra. Na dnu lestvice je Turska, gde građanin u proseku poseduje tek 16.000 evra. Takvi podaci posledica su privrednih izazova s kojima se te zemlje suočavaju, uključujući niže plate i manje razvijena finansijska tržišta, piše Euronews.
Stanovnici Luksemburga jedu baš mnogo mesa. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da se u Luksemburgu jede čak 10 kilograma mesa po osobi više od evropskog proseka.
Uprkos tome što je potrošnja mesa u državi generalno manja, Luksemburžani godišnje pojedu 85,4 kilograma mesa. Time se svrtavaju u sam evropski vrh, rame uz rame sa komšijama Francuzima. Međutim, daleko odmiču kada su u pitanju Nemci, koji godišnje pojedu “svega” 52 kilograma.
Evropski prosek je 76 kilograma, što je znatno niže od proseka u SAD ili Australiji, gde se godišnje pojede čak 120 kilograma mesa.
Međutium, globalni prosek iznosi tek 43 kg, piše RTL.
U Luksemburgu se najviše jede svinjetina, iako je njena potrošnja u padu, kao i konzumacija mesa ovaca, koza i konja. Istovremeno, rastu količine pojedene govedine, teletine i piletine.
Kada se ovi podaci pretvore u trošak, Luksemburžani su 2023. godine potrošili oko 6.200 evra na proizvode od mesa i beleže značajan rast u potrošnji u odnosu na 2019. godinu, kada je taj iznos bio oko 4.900 evra. Ipak, glavni razlog za ovoliko povećanje nije rast potrošnje, već inflacija.
Od ponedeljka 03. do subote 15. juna ne propustite jedinstvenu ponudu polovnih automobila u salonima Autopolis u Bertrange-u, Esch-u i Niederkorn-u.
Iskoristite priliku da pronađete automobil vaših snova tokom prolećnog festivala polovnih vozila u Autopolisu. Čeka vas više od 450 polovnih vozila u Autopolis centrtima po specijalnim cenama.
24 meseca garancije, mogućnost zamene i finasiranje na licu mesta, probe automobila …
Šta još čekate da biste otkrili Autopolisovu sjajnu ponudu?!
Kompletnu festivalsku ponudu potražite na sajtu autopolis.lu
U odabiru automobila i rešavanju autokredita na licu mesta, na maternjem jeziku, pomoćiće vam menadžer prodaje Goran Dostanić.
Svakodnevnica mnogih postalo je opsesivno fotografisanje raznih situacija i stvari u životu i prezentovanje svojim prijateljima na društvenim mrežama Facebooku ili Instagramu.
Sujeverni poručuju da bi trebali da budete oprezni šta, koliko i kome prezentujete kako ne biste sami sebi naudili. Budite veoma oprezi zbog “UROKA” koji kako kažu haraju i mogu delovati i preko fotografija na društvenim mrežama.
Šta su uroci?
Urok je naziv koji opisuje proces tokom kojeg osobu pogađaju negativne vibracije druge osobe. Druga osoba nas može ureći namerno ili nenamerno. Kad osoba s jakom snagom volje dobiva negativne misli o drugoj osobi, životinji, predmetu ili stalno oseća ljubomoru na nečiji uspjeh, te negativne misli stvaraju negativne vibracije. Negativne energije zatim pojačavaju negativne vibracije stvorene od misli, što nepovoljno utiče na pojedinca prema kojem su misli bile upućene. Na taj način se može uticati na sva živa bića ili predmete.
Ljudska ljubomora može da nadvlada čak i one najbolje. Pazite šta kome pričate i nemojte svima baš sve poveravati.
Mnogi vole da se pohvale gde su bili, šta su kupili, jeli, pili, koliko skupu ili luksuznu stvar poseduju…. uglavnom se uvek pohvale sa samo skupim lepim i dobrim stvarima, slabo ko će se pohvaliti nečim lošim. To je donekle i ljudska odlika da se uvek predstavimo i pohvalimo sa nekim dobrim stvarima pa možda čak i više nego što i jeste. Na žalost neće baš svako dobronamerno dočekati Vaš uspeh. Mnogi će biti ljubomorni a poznato je da ljubomora jede sva dobra dela.
Mnogi predstavljajući sami sebe u koje kakvim izdanjima (uglavnom dobrim) izazivaju ljude da ih ureknu.
Sa dobrim i iskrenim prijateljima možete podelite neke lepe informacije koje su vam se desile ali ne morate bas sve. Takođe treba shvatiti da nisu baš svi iskreni, nekada od silne ljubomore i oni iskreni mogu osetiti nešto da bi vam naškodili.
Sreća je za mnoge tabu tema. Većina živi život koji “mora”, zbog “ovog” ili “onog”. Svako ima svoje probleme sa kojima se nije lako izboriti. Stefan Simić piše o sve učestalijoj pojavi o kojoj znaju skoro svi ali slabo ko se usudi da priča ili se uvek vešto ti problemi gurnu pod tepih.
Tako mi je žao žena koje nemaju kud…
Nemaju ništa svoje da bi započele život odvojeno, a u brakovima su večite žrtve ljubomore, ucena, pretnji.
Premlade su da bi se predale, prestare da bi započele nešto novo. Nisu ni tamo ni ovamo. Godinama žive dvostrukim životom, u strahu da konačno preseku i odu…
Isplakale su more suza, preklinjale, molile, ali ništa nisu uspele da promene. Pred njima je sve veći zid i sve manja mogućnost da ga preskoče i započnu nešto svoje.
Najgore je što u njihovim vezama nije ništa više iz ljubavi. Najgore je što možda nikada nije ni bilo prave ljubavi. Samo svađe, poniženja, omalovažavanja. Samo nove zabrane i ograničenja koja ubijaju svaku želju za životom.
Koliko je samo takvih sudbina koje nemaju kud, nego moraju da ćute i trpe. Koliko samo anđela ugušenih u sitničavosti i kukavičluku. Koliko samo zanosa i lepote sahranjeno zbog ispraznosti i ljubomore nekakvih idiota…
A ljubav? Kako to samo smešno zvuči iz njihove perspektive…
Kao da gladnom mašeš kesom punom hrane…
Kao da gluvom crtaš simfoniju…
Posmatraju sebe kako tonu iz dana u dan, proklinju sudbinu koja ih je okovala u kavez iz kog ne mogu da izađu. U njima je presečena svaka mogućnost bekstva, ugašena šansa da budu nešto drugo. Prepuštene su na milost i nemilost svojim muževima koji, svaki na svoj način, otaljavaju svoju životnu priču.
Dokle će ih trpeti? Zbog čega? Kako?
Ni same ne znaju, znaju samo da su žestoko prevarene i da su u tim vezama izgubile ono najvrednije što su imale…
Izgubile su dušu, volju za životom, svežinu i lakoću mladosti, zavodljivost pri svemu što rade, veru, nadu i optimizam kojim su do juče zračile…
Kako će to da nadoknade? Ko će to da im vrati?
Muževi sasvim sigurno ne. Možda filmovi, knjige, šoping, maštarije kojekakve, a verovatno ništa od toga.
Tu su i deca. Najveća radost i najveća nesreća. Deca koja su sve manje deca, a sve više ljudi koji grabe svojom stazom i sve manje mare za porodicu, kuću, majčine suze.
Pripremite se za ludu noć – subota, 8. jun! Balkan Beats Night party u organizaciji The Upgraded Concept od 22 sata u klubu Tero River House (15 rives de Clausen 2165) u Luxembourgu.
DJ EkyBeatz zapaliće plesni podijum dobrom energijom i ubitačnim ritmovima! Pripremite se da se izgubite u mešavini tradicionalnih ritmova i modernih zvukova sa Balkana.
Od 22 do 23 sata Happy hour – 50% popusta na sva piva, vina i bezalkoholna pića!
Najbolja Balkan žutka u Luksemburgu u subotu 8. juna od 22 do 03h u klubu Tero River House u Clausen-u.
Parovi koji imaju slabo izražen libido, odnosno, oni koji nemaju neku preteranu želju za seksom rado se odluče da skinu tu bedu sa jelovnika i batale seks čim im se za to ukaže prilika, ali većini je stalo do redovnog seksa u partnerskoj vezi, bliskoti i intimnosti koja dolazi uz to.
Ako nemate redovan seks sa svojim partnerom i sve ukazuje na to da taj problem neće da se reši tako lako u skorije vreme, znači da je potrebno da donesete neke krucijalne odluke u svom životu.
Da li da odete ili ostanete zavisi od toga šta se drugo dešava u vašoj vezi, koliko vam je važan seks i da li je vaš partner/ka spreman da uradi nešto po tom pitanju, da biste problem rešili. Takođe, zavisi i od toga koliko dugo već nemate redovan seks i da li postoji realno valjan razlog za to, zdravstveni problem ili nešto slično tome.
Ako ste nedavno rodili dete nemate seks svega nekoliko meseci zbog toga, znači da nepotrebno dižete paniku.
Ako ste oboje mladi i zdravi, ali ste proveli četiri godine od ukupno pet, koliko ste u braku/vezi, posežući za vibratorom iz fioke pored kreveta, svakako da je vaš osećaj beznadežnosti vašeg odnosa opravdan. Pred vama su tri scenarija kroz koje ćemo pokušati da raščlanimo partnerske dnose bez redovnog seksa i predložene opcije koje bi mogli da uzmete u razmatranje.
Vaš partner vam se više ne sviđa!
Tužno ali istinito, brak sam po sebi, i sve što on sa sobom nosi, ponekad može da bude krivac lošeg seksualnog života partnera u njemu, posebno ako ste žena. Jer žene su te koje se često udaju za partnere sa kojima ne kliknu seksualno, zarad nekih, drugih stvari, njima prečiš u datom trenutku.
Neke žene će rado uleteti u strasnu seksualnu avanturu sa frajerom čije im se meso lepi za prste ali za dugoročnog partnera pre biraju iz nekih sasvim drugačijih pobuda. Tu dolazimo do faktora, kao što su stabilnost, saosećajnost, emocionalna i socijalna inteligencija, materijalna situiranost, društveni status, koji dobijaju na prednosti i značaju.
Sve je to veoma razumno ali seksualna privlačnost je od suštinskog značaja za dobro funkcionisanje jednog zdravog partnerskog odnosa. Ako nema seksualne privlačnost, nema je it u se priča završava. Nju ne možete da kupite ili veštački ugradite, od silikona napravite.
Najbolje što možete da uradite u ovakvoj situaciji je da priznate sebi kako stvari stoje i odlučite da li želite dalje da živite sa tim ili ne.
Ako je vaš partner dobar prijatelj i/ili sjajan otac vašoj deci, razmislite da li vredi da za to žrtvujete svoj seksualni život. Klasična trgovina je u pitanju. Bogata fantazija i masturbacija mogu da vas jednim delom zadovolje.
Možda se odlučite za, takozvani, francuski model i nađete ljubavnika sa strane, koji će zadovoljiti vaše seksualne potrebe van braka. Ili ćete se možda odlučiti za pošteniji model odnosa, a to je da odete i pronađete novog partnera koji će zadovoljiti obe strane, i srce i prepone.
Nekada ste imali sjajan seks, ali je to vremenom nestalo!
Prva stvar koju bi trebalo da ispitate, pre nego što spakujete kofere, je vaš odnos izvan spavaće sobe.
Seks se često koristi kao adut – praktično, stvar ucene i manipulacije – može da se desi da vam vaš partner namerno uskraćuje seks jer je ljut na vas. Žene su naročito sklone da koriste ovaj metod kao način manipulacije u odnosima sa muškarcima. Sa druge strane, žene sui te koje češće gube interese za seks ako su ljute na partnera ilii ih je on iznervirao.
Vaša veza je sasvim u redu, kažete? Prva stvar kojuu treba da uradite je da priznate da imate problem, iako postoji sijaset razloga zašto ne bi trebalo da ih imate. Izgovorite naglas – dušo, ja sam zabrinut/a jer nismo imali seks poslednjih 18 meseci – i shvatićete težinu problema koji imate. Ovo će vas oboje primorati da se suočite sa problemom i uradite nešto po tom pitanju da ga rešite na obostrano zadovoljstvo.
Sasvim je u redu i da potražite stručnu pomoć sa strane. Obratite se psihoterapetu koji može da vam pomogne da jasno vidite i suštinu problema i da ga rešite mnogo lakše i brže. To nije znak da se vaš brak raspada i da zato morate da idete kod psihoterapeuta, već sasvim suprotno. To je pokazatelj koliko se volite, koliko vam znači vaš odnos i koliko želite da ga poboljšate i unapredite.
Vaš partner/ka nema interes za seks – ili rešavanje problema!
Jednom kad počnete da pričate, postaje jasno, a često i vrloo bolno, šta je vaša budućnost. U svakom slučaju, ovo je suštinski trenutak kad saznate da li je vaš partner spreman da radi sa vama na rešavanju problema radi izgradnje boljeg odnosa i unapređenja njegovog seksualnog dela ili nema interesa više u pokušajima da rešite nastalu situaciju. Ovo su obično presudni momenti. Ako je ovo prvo u pitanju, to je sjajna vest! Znači da ste napravili prvi, veliki korak ka rešavanju problema na obostrano zadovoljstvo. Ako je drugo, bar znate na čemu ste. Niko vam, u tom slučaju, ne može zameriti ako odlučite da odete ili štrpnete nešto malo sa strane. Imajte na umu da nešto podrobno nije redu sa slikom ako vaš partner izgovori – znam da si očajnički nesrećan/na, ali ja ne planiram da bilo šta uradim po tom pitanju ali i dalje očekujem o dtebe da mi budeš veran/na.
Ako ste ikada za neki par pomislili – kako to da se oni razvode, pa oni su uvek delovali kao savršen par – znajte da je nedostatak seksa glavni krivac.
Uvek je ono što drugi ne vide razlog njihove propasti – bračna postelja koja je postala privatni pakao izbegavanja i odbijanja. Retko se dešava u odnosima bez strasti i seksa da partneri žive srećno i zadovoljno do kraja života u platonskom blaženstvu. Uvek je jedan od partnera nesrećan u takvom odnosu i završi se tako što ode ili nađe nešto sa strane, ljubavnika/cu.
Partnerski odnos ogoljen od intimnosti i fizičke bliskoti koju seks pruža je šupalj jer osoba kojoj bi trebalo da ste privlačni i poželjni, to ne nalazi u vama.
Ko bi normalan hteo da živi u takvom odnosu celog života?! A da zna da ima samo jedan život.
Veći prinosi od zakupa nekretnine ukazuju na bolji povrat ulaganja, što je ključno za svakog pametnog investitora.
Kupovina nekretnine za recimo 500.000 evra i zarada prosečne mesečne kirije od 2.000 evra (ili 24.000 evra godišnje) rezultira bruto godišnjim prinosom od zakupa od 4,8 odsto. Nakon plaćanja poreza i drugih administrativnih troškova, neto prinos će biti manji.
Analizirani su podaci iz Globalnog vodiča za nekretnine, koji je ažuriran u prvom kvartalu 2024. godine, kako bi otkrili koji evropski gradovi i zemlje nude najbolje i najgore prinose na nekretnine.
Top 10 evropskih zemalja po prinosu od kirija
Letonija, Irska i Italija su na vrhu liste zemalja sa veoma visokim prosečnim prinosima od najma. Sa prinosom od rente od 8,06 odsto, Letonija se svrstala u sam vrh Evrope. Ako ostanu stabilni, bilo bi potrebno otprilike 12 godina prihoda od zakupa da bi se nadoknadila početna investicija u nekretnine u Letoniji. U Irskoj i Italiji, broj potrebnih godina bi bio trinaest, odnosno četrnaest.
Letonija – 8,06 odsto
Irska – 7,85 odsto
Italija – 7,38 odsto
Rumunija – 6,63 odsto
Litvanija – 6,44 odsto
Turska – 6,36 odsto
Velika Britanija – 6,21 odsto
Španija – 6,17 odsto
Severna Makedonija – 6 odsto
Crna Gora – 5,95 odsto
10 najboljih evropskih gradova po prinosu od najma
Kada su u pitanju veliki evropski gradovi, Dablin prednjači sa prosečnim prinosom od najma od 7,33 odsto. U tom gradu dvosobni stanovi predstavljaju najisplativiju investiciju. Investitor bi trebalo da uloži 365.000 evra uz mesečnu zakupninu od 2.500 evra, što bi rezultiralo prinosom do 8,22 odsto.
Istanbul i Riga su takođe atraktivne opcije sa prosečnim prinosima od zakupa od 6,6 i 6,5 odsto, prenosi Tportal.
Dablin, Irska – 7,33 odsto
Istanbul, Turska – 6,63 odsto
Riga, Letonija – 6,46 odsto
Bukurešt, Rumunija – 6,36 odsto
Podgorica, Crna Gora – 5,7 odsto
Lisabon, Portugal – 5,65 odsto
London, Velika Britanija – 5,59 odsto
Brisel, Belgija – 5,54 odsto
Varšava, Poljska – 5,51 odsto
Vilnjus, Litvanija – 5,47 odsto
10 najgorih evropskih zemalja po prinosu od zakupa
Luksemburg, koji nudi najniži prinos od 2,67 odsto, najmanje je privlačan investitorima. Tamošnji dvosoban stan u proseku košta 1,2 miliona evra. Međutim, sa prosečnom mesečnom zakupninom od 2.800 evra, ova investicija donosi bruto povraćaj zakupnine od samo 2,7 odsto, tako da bi u Luksemburgu bilo potrebno u proseku 37 godina da investitor nadoknadi svoje početno ulaganje u stan kroz zakupnine, pod pretpostavkom konstantnog vraća. Sledi Švajcarska, gde su potrebne 33 godine da se investicija vrati. Investitori u nekretnine koji žele da maksimiziraju prinose trebalo bi da se klone ovih tržišta.
Luksemburg – 2,67 odsto
Švajcarska – 3,05 odsto
Austrija – 3,59 odsto
Malta – 3,66 odsto
Nemačka – 3,74 odsto
Norveška – 3,79 odsto
Češka – 3,95 odsto
Danska – 4,16 odsto
Belgija – 4,20 odsto
Finska – 4,24 odsto
10 najgorih evropskih gradova po prinosu od najma
Oslo je na samom vrhu sa samo 2,46 odsto prosečnog prinosa od najma. Primera radi, jednosoban stan investitora koštao bi 379.731 evro, a prosečna mesečna zakupnina je 894 evra, što rezultira prinosom od samo 2,83 odsto. Na drugom mestu je Luksemburg, a na trećem Cirih. Investitor bi za kupovinu dvosobnog stana u Cirihu morao da uloži 1,1 milion evra, ali bi sa prosečnom mesečnom zakupninom od 2.538 evra bruto godišnji prinos iznosio samo 2,8 odsto
Svetski ekonomski forum objavio je najnovije rezultate Indeksa turističkog razvoja (Travel &Tourism Development Index, TTDI) za 2024. godinu, u kome je Luksemburg zauzeo 28. poziciju među 119 analiziranih ekonomija.
Deset najbolje ocenjenjih zemalja kada je u pitanju indeks turističkog razvoja zauzimaju Sjednjenje Američke Države, Spainija, Japan, Francuska, Australija, Nemačka, Velika Britanija, Kina, Italja i Švajcarska.
TTDI prati pet kategorija i 17 „stubova“ razvoja turizma sa ukupno 102 indikatora. Kompletnu listu pogledajte na grafikonu ispod a ceo izveštaj pogledajte OVDE.
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju rekordno povećanje obrazovanosti u Evropskoj uniji, pri čemu se Luksemburg izdvaja kao jedna od vodećih zemalja po broju mladih sa...
Luksemburg se svrstava među EU zemlje sa najvećim rastom cena stanova i kuća u poslednje decenije i po
Cene nekretnina u Luksemburgu su se udvostručile...
Odbor za Srebrenicu - Luksemburg poziva javnost na svečanu inauguraciju spomen-obeležja u znak sećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Spomen-obeležje je podignuto u čast i...