Dok je evropska nemoć u deeskalaciji sukoba očigledna, ministri spoljnih poslova EU u Briselu se bave i pitanjem posebnog statusa Izraela u trgovini s Unijom.
A s obzirom na posledice izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze, gde civilno stanovništvo strada, postavlja se pitanje treba li taj sporazum produžiti.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije razmatraju budućnost posebnog trgovinskog statusa Izraela u svetlu vojnih operacija u Pojasu Gaze koje pogađaju civilno stanovništvo.
Sporazum o pridruživanju pod lupom
Sporazum o pridruživanju između EU i Izraela, koji reguliše odnose već 25 godina, omogućava carinske olakšice i povlašćenu trgovinu. EU predstavlja najvažniji izraelski trgovinski partner sa godišnjim prometom od preko 42 milijarde evra.
Ključni član 2. sporazuma zahteva poštovanje ljudskih prava i demokratskih načela od obe strane. Na inicijativu Holandije pokrenuta je zvanična istraga da li Izrael ispunjava ovu obavezu, posebno s obzirom na 11-nedeljnu blokadu humanitarne pomoći stanovnicima Gaze.
Podeljene evropske pozicije
Holandskoj inicijativi podršku je izrazilo približno dve trećine članica EU, uključujući Irsku, Španiju, Luksemburg i Belgiju. Nemačka se, međutim, protivi reviziji sporazuma.
Evropska visoka predstavnica za spoljne poslove Kaja Kalas prošle nedelje je ocenila da izraelske mere “prevazilaze pravo na samoodbranu”, naglašavajući da blokada hrane i lekova za Palestince ne doprinosi bezbednosti Izraela.
Ograničene mogućnosti dejstva
Potpuna obustava sporazuma zahtevala bi jednoglasnu odluku svih 27 članica EU, što se smatra malo verovatnim zbog očekivanog protivljenja Nemačke i Mađarske.
Trenutna situacija ponovo otkriva duboke podele unutar EU o izraelskom postupanju u ratu u Gazi, koji traje od napada Hamasa u oktobru 2023. godine.
Rezultati revizije će pokazati da li će EU preduzeti konkretne korake ili će se rasprava završiti bez stvarnih posledica po trgovinske odnose sa Izraelom.