POCETAK Blog STRANA 332

Održan omaž Ismetu Rebronji u Luksemburgu

U subotu 30. aprila 2016. u Luksemburgu u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore i Literalnog kluba Husein Bašić je održan skup u povodu 10 godina od smrti pjesnika i novinara Ismeta Rebronje.

U veoma sadržajnom programu o Ismetu Rebronji su govorili Murat Batić, Almir Mehonić, Mirsad Rastoder, Faiz Softić, Ruždija Kočan i Sead Ramdedović. Skupu je prisustvovao i Ismetov brat Rešid a u ime porodice putem pisma skupu se obratila i Ismetova kćerka prof.dr. Nadija Rebronja.

“U ime porodice Ismeta Rebronje zahvaljujem na entuzijazmu i organizaciji ove večeri Bošnjačkom nacionalnom vijeću dijaspore i Literarnom klubu Husein Bašić. Pjesnik zbog koga ste se okupili nikada nije odustao od dubokog ugrađivanja tradicije prostora sa kog potiče u svoje poetsko biće, ali je bio snažno okrenut Evropi što je pokazivao pre svega komunikacijom sa antičkom kulturom koja je temelj evropske civilizacije. Prepoznajem da se takva ideja pjesnika Ismeta Rebronje poklapa sa djelovanjem vaših organizacija i raduje me vaš entuzijazam da našu kulturu i tradiciju sačuvate i tamo gdje živite. Možda je vaše postojanje važnije za nas koji smo ostali da živimo u Sandžaku gdje preti opasnost od samoporicanja, što se dešava kada glad nadjača i tradiciju i kulturu… Zato zahvaljujem na prijateljstvu prema meni i Ismetu zbog kog ste se organizovali ovaj skup u ovom vremenu kada, realno, dovoljno novca za kulturu nema nigdje, pa prijateljske pobude mogu biti jedini motiv za entuzijazam”, stoji između ostalog u pismu Nadije Rebronje.

Skup je otvorio i moderirao Sead Ramdedović koji je upoznao prisutne sa biografijama govornika ali i kazivao stihove Ismeta Rebronje zajedno sa Mirsadom Ratoderom uz muzičku pratnju Edvina Ćemana.
Ruždija Kočan je dao uvodne napomene i kratke izvode iz biografije ovog pjesnika naglasivši da je Ismet Rebronja jedan od najvećih sandžačkih i bošnjačkih pjesnika.

Faiz Softić se iz ličnog ugla prisjetio Ismeta Rebronje u Bihoru, njihovim susretima i razgovorima.

“Sretao sam ga i kasnije, a kada je izašla njegova prva knjiga poezije „Knjiga rabja“ bezbroj puta sam pročitao pjesmu iz knjige „Rafet spava“ i zauvijek upamtio završne stihove pjesme: „…dođi brate jedno jutro malo
kupio sam ti novu sviralu ti nisi umro.“ Prve večeri poslije njegove smrti – sanjao sam kako u Crhlju, na Džemovoj livadi, mlada učiteljica Hamida, iz bosanskog gradića Derventa, sjedi na travi u crnim pantalonama, a on – potrbuške leži blizu nje, nešto joj govorka, kida travčice i odbacuje od sebe… Evo, navršilo se deset godina od smrti istinskog pjesnika Ismeta Rebronje, proći će još deset, pa još deset, i sve će se, jednoga dana, zaboraviti. Ostat će knjige koje će, za vijek vjekova, govoriti o svom autoru”, rekaoje u svom izlaganju Softić.

O Ismetu Rebronji kao novinaru i njegovom društveno angažiranom radu je govorio Almir Mehonić, novinar i predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore.

“Koliko god je Ismet bio dobar pjesnik i književnik, toliko je bio dobar novinar, urednik i bilježnik aktuelnog momenta u Novom Pazaru, Sandžaku i šire, ali i čuvar bošnjačke tradicije i kulturne baštine. Rebronja je bio urednik i osnivač nekoliko listova i kulturnih manifestcija. Sve književne manifestacije toga doba u Novom Pazaru je osnovao ili učestvovao u njihovom osnivanju. Svoj novinarski rad Rebronja počinje u Radio Novom Pazaru, a kasnije osniva i uređuje List Bratstvo… Ismet je u Bratstvu posebnu pažnju posvetio kulturnoj rubrici. Tu je objavljivao poeziju, prozu, prikaze knjiga. Pored “kulturne rubrike” Rebronja se bavio I aktuelnim drustvenim životom pretežno preko svojih stalnih kolumni kao što su bile kolumne pod nazivom “Umjesto dnevnika” i “Fusnote” u kojima je tretirao aktuelna društveno-politička dešavanja… Nerijetki su tekstovi u kojima Rebronja se kritički odnosi prema vlast, što je za doba jednopartijskog sistema bilo hrabro i rijetko pisanje, posebno u malim sredinama kakva je bio Novi Pazar… Pored kritike, Rebronja je bio i afirmativan. Htio je i znao da istakne pojave i pojedince koji su to zaslužili. Jednom riječju Ismet Rebronja kao čovjek nije bio neko ko se prilagođava vremenu. Odustajao je od svega što je polovično, nepotpuno, neiskreno i prljavo.
Tako on u jednoj od svojih kolumni piše skoro pa poetske redove o ljudskom dostojanstvu ali i o svom karakteru kroz primjer ljudske RUKE:
“Ruka mora da se pruži prijatelju. Pružanje ruke neprijatelju je gadljivo. Mora da se ruci često gadi. Ruka je obilježena. Šaka je išarana. Ima svoje obilježje. Jedno I jedino. Ruka ostavlja trag. Ruka drhti. Ruka je odlučna. Po rukama se razlikuje gospoda. Po rukama se otkrivaju težaci. Po rukama se obilježavaju zločinci. Mora da je ruci preteško”, istakao je između ostalog Mehonić u svom izlaganju o Rebronji kao novinaru.

Murat Baltić pisac jednog od kultnih romana u sandžačkoj književnosti „Fetva“ čovjek koji je jedan dio života proveo u intezivnim druženjima sa Ismetom je na sveobuhvatan način govorio o Ismetovom djelu, poeziji, prozi, detaljno analizirajući najznačajnija djela Ismeta Rebronje. Baltić se osvrnuo i na Ismetov karakret, osobine i život. Baltić je ustvrdio da je Rebronja u samom vrhu bošnjačkih pjesnika, rame uz rame sa Makom Dizdarom.

Ugledni bihorski kulturni radnik Mirsad Rastoder predstavio je zbornik radova „Univerzalne i zavičajne refleksije u književnom djelu Ismeta Rebronje“. Ovaj zbornik radova je nastao nakon skupa prošle godine u Petnjici u kojem je više značajnih autora sa različitih aspekata govorilo o životu i djelu književnika Rebronje. Rastoder je naglasio da bi bila nepravda Ismeta zatvarati samo u okvire Bihora, iako je on svu svoju inspiraciju uzimao sa tog prostora, međutim Ismet po značaju prevazilazi te zavičajne granice, smatra Rastoder.
Organizatori skupa su bili Bošnjačko nacionalno vijeće dijaspore (BNVD) i Literalni klub Husein Bašić – Luksemburg.

Izvor: diwan-magazine.com

Od 2017. manji porezi za samohrane roditelje

Već dugo najavljivana poreska reforma 2017. godine donosi nekoliko novina za roditelje.
Tako naprimer, procenat od 40% poreza neće se primenjivati na samohrane roditelje ukoliko im je godišnji prihod manji od 100 000 €.

 

Takođe bivši supružnik koji plaća alimntaciju moći će da od poreza odbije 4200 € godišnje. Taj iznos je trenutno fiksiran na 3480 € godišnje.

Zatim, troškovi za čuvanje i negu dece u slučaju hendikepa biće 5400 € umesto 3600 € koliko je danas.

 

 

Pročitajte još: Chèque-repas 10,80 € od 2017.

U luksemburškim školama nisu svi jednaki

Luksemburške škole ne nude iste šanse za uspeh svim svojim učenicimam navodi se u prvom izveštaju i analizi državnog školskog sistema u Luksemburgu, koji je objavio luksemburški Univerzitet.

 

Uspeh i odabir škole zavisi od nivoa zarada roditelja i od porekla učenika.

Tako čak 47,7% učenika luksemburškog porekla upisuje se u klasičnu gimnaziju (lycée classique) nasuprot svega 11,4% portugalaca i 33,6% učenika drugih nacionalnosti. S druge strane 67% portugalske dece se upisuje u tehničku gimnaziju (lycée techique). Kod luksemburške dece taj procenat je 43,8%. Što se tiče ponavljanja razreda 61.6% učenika tehničke gimnazije su već jednom ponavljali razred, dok je u klasičnoj gimnaziji taj procenat svega 18,1%.

Studija pokazuje da 70% mladih koji dolaze iz porodica sa skromnim primanjima bira tehničku gimnaziju a svega 14,1% klasičnu.

Ministar za decu i omladinu Claude Meisch izjavio je da će se više uložiti u predškolsko obrazovanje kako bi se ispravile ove nejednakosti.

 

 

 

Luksemburg druga najbogatija zemlja na svetu

Luksemburg je druga najbogatija zemlja na svetu po kupovnoj moći svojih građana, pokazali su poslednji podaci studije koju je objavio „Global Finance Magazine“.

 

Na prvom mestu je Katar. U ovoj zalivskoj zemlji svaki stanovnik poseduje prosečno godišnji kupovni kapacitet od 128.500€. U Luksemburgu je ta suma prosečno 82.930€ po stanovniku. Listu najbogatijih zemalja nastavljaju Singapur, Brunei, Kuvajt i Norveška. Švajcarska se nalazi na 10. mestu.

 

Ovako dobra pozicija Luksemburga ipak ne oslikava realno stanje jer u proračun nisu uzeti pogranični radnici iako oni takođe stvaraju bogatstvoVelikog vojvodstva.

 

 

U Nemačkoj puštena u opticaj kovanica od 5 evra

Od četvrtka 14. aprila pod nazivom „Plava planeta Zemlja“ u opticaj je puštena kovanica od pet evra. Ona će biti u upotrebi samo u Nemačkoj. U nju je ugrađena specijalna plastična materija u obliku prstena koja onemogućava falsifikovanje.

 

Novčić je dizajniran tako da spoljni prsten izgleda kao svemir, plavi prsten kao atmosfera, a centar kao planeta zemlja.

 

5_Evra
Foto © BADV

 

Dizajneri nove kovanice su Stefan Klein i Olaf Neumann iz grada Iserlohna koji su pobedili na takmičenju za dizajn novčića sa temom „Planeta zemlja“ (Planet Erde). Njihovi inicijali KN nalaze se na prednjoj stani. Dizajn orla, koji se nalazi sa druge strane uradila je Alina Hoyer iz Berlina.

 

Numizmatičari u Nemačkoj će imati na raspolaganju 250.000 ekskluzivnih primeraka, a ukupno će u upticaj biti pušteno 2,25 miliona kovanica. Za one koji žele da na vreme kupe novu kovanicu dizajnirana je i specijana ambalaža, a jedna kovanica od 5 eura može se kupiti za 15,55 eura.

 

04_5_Euro_Muenze_Box_koziol
Foto © BADV

 

Novčanica od pet evra ostaje u opticaju i kovanica joj nije konkurencija jer je Evropska centralna banka (ECB) samo prošle godine pustila u opticaj 600 miliona takvih novčanica.

 

Mnogi su ovaj poduhvat Nemačke Centralne banke (Deutsche Bundesbank) nazvali „nostalgijom za nemačkom markom“, jer su oni imali i kovanicu od 5 maraka.

 

 

 

deutsche_mark

 

 

 

 

Električari u Luksemburgu uskoro bolje plaćeni

Sindikati OGBL i LCGB došli su do sporazuma sa Asocijacijama poslodavaca električara o novom kolektivnom ugovoru.

 

 

ogbl

Novi kolektivni ugovor, koji će važiti 2 naredne godine, počeće da se primenjuje od 1. juna 2016. On predviđa, pre svega, više zarade za oko 3000 zaposlenih u ovom sektoru.

 

 

 

 

 

Finska je država s najviše zakonskih regulacija alkohola, hrane i pića

Finska je evropska država s najviše zakonskih regulacija alkohola, hrane i pića, električnih cigareta i duvanskih proizvoda. Ta skandinavska država „najgore je mesto u EU za jesti, piti i inhalirati“ (dim iz e-cigarete), smatraju u Epicentru, Evropskom informativnom centru za politiku. Finsku slede Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Mađarska, dok su najmanje regulisane države Češka, Nemačka, Luksemburg i Holandija.

 

Finska se na vrhu liste zatekla zbog širokog raspona poreza na pića i hranu, poput onih na gazirana pića, slatkiše, čokoladu i sladoled. U Finskoj električne cigarete nisu dozvoljene, reklamiranje žestokih pića zabranjeno je u svim oblicima, a pivo i vino mogu se reklamirati samo na televiziji poslije 22 sata. Finska ima najveći porez na pivo u Evropi, te je jedna od dve države EU-a koja ima državni monopol na prodaju alkohola. Druga država s takvim monopolom je Švedska, koja se nalazi na drugom mestu indeksa ponajviše upravo zbog svojih strogih zabrana alkohola.

 

S druge strane, Češka gotovo da i nema restrikcija što se tiče reklamiranja alkohola, kao ni njegovog točenja u restoranima i kafićima. Porez na pivo je među najnižima u Evropi, reklamiranje električnih cigareta je dopušteno, duvanski proizvodi smeju biti na vidljivim mjestima u prodavnicama, a na vlasnicima ugostiteljskih objekata je hoće li zabraniti pušenje.

Zašto nas Fejsbuk čini depresivnim?

Svaki peti korisnik društvenih mreža priznaje da ga one čine depresivnim, pokazalo je novo istraživanje.

 

Anketa sprovedena nad 6,9 miliona odraslih u Velikoj Britaniji pokazala je da su korisnici društvenih mreža depresivni, jer prate šta se dešava u životima drugih, pa svoje živote porede s tuđim.

Više od polovine ispitanika otkrilo je da pri korišćenju društvenih mreža poput Fejsbuka, Instagrama ili Tvitera osećaju pritisak kako i oni treba da objavljuju zanimljiv sadržaj da bi se drugi oduševljavali njihovim životom.

 

Osamnaest odsto ispitanih korisnika reklo je da objavljuju samo one fotografije za koje veruju da na njima izgledaju atraktivno, a sedam odsto anketiranih ne objavljuje nikakve druge fotografije osim onih prerađenih u nekom programu ili provučenih kroz određeni filter.

 

Deset odsto korisnika reklo je da su osramoćeni kada njihov post ne dobije nijedan lajk, tvit ili komentar. Osam odsto njih priznalo je da su uklonili post kada su videli da nema nikakvih reakcija. To najčešće rade osobe od 18 godina do 34 godine.

 

U toj starosnoj grupi je i znatan broj osoba koje su bile kažnjene na poslu zbog objavljivanja neprikladnih postova, a 23 odsto njih raspravljalo je na društvenim mrežama s drugim korisnicima, dok ih je 17 odsto objavljivalo stvari dok su bili pijani, pa su kasnije požalili.

 

Istraživanje je sprovela kompanija Privilege Home Insurance, a Den Simson iz ove kompanije kaže:

„Društvene mreže dovode u pitanje pojam modernih prijateljstava i umesto kvalitetnog vremena provedenog zajedno, ljudi se sve više baziraju na građenju popularnosti površnim interakcijama poput lajkova. Sve što je postavljeno na društvene mreže vidljivo je na Guglu, tako da ljudi moraju imati na umu šta objavljuju. Onog trenutka kada kliknete na opciju ‘objavi’, više niste vlasnik prava na vlastiti sadržaj.“

Evo zašto se sve više ljudi budi sa užasno natečenim rukama i stopalima

Postoje dva načina da se probudite ujutru, sveže i puni energije ili razdražljivo sa bolom u rukama ili stopalima. Do toga dolazi iz raznih razloga. Evo kako da se lako rešite tog bola.

Dehidracija

Jedan od najčešćih razloga oticanja udova je dehidracija. Većina ljudi na svetu pati od ovoga jer ne unosi dovoljnu količinu vode u organizam.
Kada nivo vode u našem organizmu opadne na minimum, telo se automatski prilagođava i počinje da štedi vodu u organizmu.

 

Pozicija u kojoj spavate i količina sna

Položaj za spavanje veom utiče na naše zdravlje. Dok su neki položaji optimalni za nas, neki čak mogu i da naškode.
Spavanje na stomaku ili sa strane može izazvati bolove u zglobovima. Takođe, nedovoljno sna ili nesanica mogu izazvati oticanje ruku i nogu.

 

Visoki nivo natrijuma

 

Previše soli u vašoj ishrani može dovesti do otoka. Previše soli u hrani povećava nivo natrijuma u našem telu, što zauzvrat omogućava telu da zadrži vodu.

 Ako imate otok, pokušajte da smanjite količinu soli i primetićete razliku.

Ako patite od bilo koje vrste bubrežnog oboljenja, to isto može da znači otok u rukama ili nogama. Bubrezi igraju veoma važnu ulogu u filtriranja toksina iz vašeg tela koji mogu da naškode telu.

U slučaju bolesti bubrega, funkcija se prekida i telo počinje da zadržava vodu koja je trebalo da bude filtriran.

 

Ako se otok javlja samo u toku noći, probajte da nosite odeću od kompresivnog materijala, kao što su hulahopke ili čarape, kako bi se regulisao protok krvi.
Takođe, možete kupiti kompresivne rukavice ako je otok u rukam.

 

Pojednostavljeno izdavanje ličnih karata u Luksemburgu

Od 1. aprila 2016. svi državljani Luksemburga, bez obzira gde žive i u kojoj komuni, mogu podneti zahtev za izdavanje lićne karte u svojoj komuni ali i u kancelariji Centre des technologies de l’Information de l’Etat (CTIE) koja se nalazi na adresi:

rue Notre-Dame 11
Luxembourg-Ville

Da biste izbegli redove možete zakazati RDV:

telefonom, na (+352) 247-82000; ili
email-om na helpdesk@eid.lu.

Troškovi izdavanja lične karte kod CTIE su:

 

*14 eura za odrasle, za uobičajenu proceduru;
*10 eura za decu između 4 i 15 godina za uobičajenu proceduru (važnost lične *karte 5 godina);
*5 euroa za decu mlađu od 4 godine ans za uobičajenu proceduru (važnost *lične karte 2 godine);
*45 euroa za ubrzanu proceduru.

 

CTIE ne naplaćuje nikakvu administrativnu taksu za izadvanje lične karte.

Posle podnošenja zahteva, lična karta se podiže na istom mestu.

15,900FansLike
3,059FollowersFollow
2,500FollowersFollow
322FollowersFollow
331SubscribersSubscribe
Luxembourg Province
overcast clouds
6.3 ° C
6.3 °
6.3 °
93%
5.1m/s
100%
pet
7 °
sub
7 °
ned
4 °
pon
1 °
uto
3 °

Latest article

Otac i dete se zajedno igraju i smeju u parku, primer kvalitetnog porodičnog vremena tokom vikenda

Roditeljsko odsustvo u Luksemburgu: više od 8.000 očeva koristi pravo, šta roditelji treba da...

Više od 8.000 očeva u Luksemburgu koristilo je roditeljsko odsustvo krajem 2024. Proveravamo šta statistika znači i koja prava imaju zaposleni roditelji.
Kišovito vreme u Luksemburgu, ilustracija žutog meteorološkog upozorenja za obilne padavine

Žuto upozorenje za ceo Luksemburg: u petak obilna kiša, lokalno do 40 litara po...

MeteoLux izdao je žuto upozorenje za petak 20. novembar: širom Luksemburga očekuje se oko 30 l/m² kiše, lokalno na zapadu do 40 l/m².
Policijsko vozilo u Luksemburgu, ilustracija vesti o provalama u parkirane automobile

Više provala u automobile u Luksemburgu: krađe u Eichu i Belairu

Policija je 19. novembra objavila prijave provala u vozila u Eihu i Belairu. Ukradeni su nakit, torba, elektronika i drugi predmeti.