CSL razočarana reformom penzija u Luksemburgu

Reforma penzija u Luksemburgu izaziva nezadovoljstvo Chambre des salariés, koja upozorava na neefikasne mere, produženje staža i rast nejednakosti, uprkos nekoliko pozitivnih pomaka u predlogu vlade.

0
Evropa podiže granice za penziju

Reforma penzionog sistema u Luksemburgu i dalje izaziva podele, a najnovije mere predstavljene od strane vlade naišle su na oštro nezadovoljstvo u Chambre des salariés (CSL). Iako je institucija uočila nekoliko pozitivnih pomaka, njen ukupni stav prema predlogu zakona ostaje izrazito negativan.

Vlada je u septembru predstavila reformu koja treba da stupi na snagu 2026. godine, nakon kompletnog zakonodavnog procesa. Međutim, prema oceni CSL-a, jednogodišnja konsultacija zaključena pod vođstvom Luca Friedena nije dovela do očekivanih rezultata. Umesto tradicionalnog tripartitnog modela, koji u Luksemburgu funkcioniše decenijama, vlada se odlučila za pristup koji, kako tvrdi CSL, „ne poštuje duh niti principe uravnoteženog socijalnog dijaloga“.

Nekoliko pozitivnih tačaka

CSL kao pozitivne elemente izdvaja povećanje penzionih doprinosa, koje će privremeno ojačati održivost sistema, iako će radnicima smanjiti neto zarade od 2026. godine. Zadovoljstvo je izraženo i zbog očuvanja novogodišnjeg dodatka, koji je još reforma iz 2012. godine planirala da umanji, kao i zbog olakšanih uslova za priznavanje godina studiranja.

Kritike: duži staž, nejednakosti i neefikasne mere

Najviše kritika upućeno je na račun produženja obavezne dužine doprinosa za osam meseci, što će se uvoditi postepeno od 2026. godine. Prema CSL-u, ova mera je „neefikasna za dugoročnu održivost sistema“, a njen finansijski efekat „zanemarljiv“, dok teret pada isključivo na osiguranike.

Nova „progresivna penzija“, koja bi trebalo da omogući postepeni prelazak u penziju, ocenjena je kao komplikovana, zavisna od volje poslodavaca i verovatno slabo iskorišćena.

CSL ističe i propust vlade da poveća minimalnu penziju, iako je rizik od siromaštva za najniže primanja sve izraženiji.

Pored toga, fiskalne olakšice za radnike koji dobrovoljno odlažu odlazak u penziju i poreski podsticaji za ulaganja u treći stub penzione štednje, prema oceni CSL-a, najviše će koristiti visokim primanjima, čineći reformu nejednakom.

Dalji tok postupka

Predlog zakona se i dalje razmatra u Chambre des députés, a vlada se nada da će reforma biti usvojena što pre, kako bi mogla da stupi na snagu 1. januara 2026. godine.